Časopis "Društvena istraživanja" o depopulaciji Hrvatske
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U Hrvatskoj će po projekciji hrvatskih demografa 2031. biti 3,680.750 stanovnika, što znači da će se stanovništvo u državi smanjiti za 756.710 stanovnika ili 17,1 posto.
Sljedećih trideset godina demografsko izumiranje bit će glavno obilježje stanovništva Hrvatske, koje će osim demografskih proizvesti i brojne društveno-gospodarske te druge posljedice, zaključuju Ivo Nejašmić s Geografskoga odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i Roko Mišetić sa zagrebačkoga Instituta za migracije i narodnosti, autori projekcije, koja je znatno nepovoljnija za Hrvatsku od poznate prošlogodišnje Ujedinjenih naroda koja je dodatno zazvonila na uzbunu.
Svoj rad, u kojem su se služili analitičkom metodom ili tzv. metodom komponenata, naslovljen "Buduće kretanje broja stanovnika Hrvatske: Projekcija 2001.-2031." dvojica demografa objavila su u novom tematskom dvobroju Društvenih istraživanja (72-73), časopisa Instituta društvenih znanosti "Ive Pilara", s temom o "Depopulaciji Hrvatske".
Po izračunu Nejašmića i Mišetića depopulacija u idućih trideset godina ne će biti linearna, nego će se postupno pojačavati, a najizraženija će biti u desteljeću od 2021. do 2031., kad će se stanovništvo u Hrvatskoj apsolutno smanjivati za 33.729 na godinu.
Nejašmić i Mišetić upozoravaju i na pogoršanje dobnog sastava stanovništva. Udio mladih do 14 godina prepolovit će se, sa 23,7 posto (2001.) na 17,4 posto (2031.), a udio starih od 65 i više godina povećat će se sa 15,7 na 22,6 posto. Mlađa fertilna skupina žena (20-29 godina) smanjit će se više od trećine. Prosječna dob iznosit će 44,5 godina. Analizirajući mogući utjecaj vanjske migracije, autori ističu da ona ne će bitno utjecati na demografska kretanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Časopis donosi i radove akademkinje Alice Wertheimer-Baletić o depopulaciji i starenju hrvatskog stanovništva, Jakova Gele, koji prvi put u našoj stručnoj literaturi analizira kretanje boravećeg stanovništva Hrvatske, Anđelka Akrapa o velikom utjecaju zapošljavanja u inozemstvu na ubrzanje depopulacije, Dane Pejnovića o depopulaciji kao posljedici nerazmjerna regionalnog razvoja Hrvatske te Dražena Živića i Nenada Pokosa koji prvi put izračunavaju ukupne demografske gubitke u tijeku Domovinskoga rata.
Šest tekstova koji razmatraju problem depopulacije, kako napominje urednik tematskoga sveska Ivo Nejašmić, nedvojbeno pridonose znanstvenoj spoznaji razmatrane teme, a nada se da će potaknuti istraživače i na dublje proučavanje demografskog razvoja Republike Hrvatske.
(Hina) xmc ymc
Sljedećih trideset godina demografsko izumiranje bit će glavno obilježje stanovništva Hrvatske, koje će osim demografskih proizvesti i brojne društveno-gospodarske te druge posljedice, zaključuju Ivo Nejašmić s Geografskoga odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i Roko Mišetić sa zagrebačkoga Instituta za migracije i narodnosti, autori projekcije, koja je znatno nepovoljnija za Hrvatsku od poznate prošlogodišnje Ujedinjenih naroda koja je dodatno zazvonila na uzbunu.
Svoj rad, u kojem su se služili analitičkom metodom ili tzv. metodom komponenata, naslovljen "Buduće kretanje broja stanovnika Hrvatske: Projekcija 2001.-2031." dvojica demografa objavila su u novom tematskom dvobroju Društvenih istraživanja (72-73), časopisa Instituta društvenih znanosti "Ive Pilara", s temom o "Depopulaciji Hrvatske".
Po izračunu Nejašmića i Mišetića depopulacija u idućih trideset godina ne će biti linearna, nego će se postupno pojačavati, a najizraženija će biti u desteljeću od 2021. do 2031., kad će se stanovništvo u Hrvatskoj apsolutno smanjivati za 33.729 na godinu.
Nejašmić i Mišetić upozoravaju i na pogoršanje dobnog sastava stanovništva. Udio mladih do 14 godina prepolovit će se, sa 23,7 posto (2001.) na 17,4 posto (2031.), a udio starih od 65 i više godina povećat će se sa 15,7 na 22,6 posto. Mlađa fertilna skupina žena (20-29 godina) smanjit će se više od trećine. Prosječna dob iznosit će 44,5 godina. Analizirajući mogući utjecaj vanjske migracije, autori ističu da ona ne će bitno utjecati na demografska kretanja.
Časopis donosi i radove akademkinje Alice Wertheimer-Baletić o depopulaciji i starenju hrvatskog stanovništva, Jakova Gele, koji prvi put u našoj stručnoj literaturi analizira kretanje boravećeg stanovništva Hrvatske, Anđelka Akrapa o velikom utjecaju zapošljavanja u inozemstvu na ubrzanje depopulacije, Dane Pejnovića o depopulaciji kao posljedici nerazmjerna regionalnog razvoja Hrvatske te Dražena Živića i Nenada Pokosa koji prvi put izračunavaju ukupne demografske gubitke u tijeku Domovinskoga rata.
Šest tekstova koji razmatraju problem depopulacije, kako napominje urednik tematskoga sveska Ivo Nejašmić, nedvojbeno pridonose znanstvenoj spoznaji razmatrane teme, a nada se da će potaknuti istraživače i na dublje proučavanje demografskog razvoja Republike Hrvatske.
(Hina) xmc ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati