ČIMPANZE i ljudi imaju zajedničkog pretka od kojeg su potekli prije pet do šest milijuna godina, zbog čega bi obje vrste trebalo svrstati u rod homo, tvrde istraživači u genetičkoj studiji koja je u ponedjeljak objavljena u Sjedinjenim Državama.

Znanstvenici misle da su se čovjek i čimpanza razvili iz zajedničkog pretka koji je prethodno postao od gorile prije šest do sedam milijuna godina.

Sve dosad su ljudi (fosili i današnji čovjek) bili jedini članovi porodice hominida i roda homo, dok su čimpanze, gorile i drugi veliki majmuni pripadali drugoj kategoriji.

Istraživač Morris Goodman i njegovi suradnici provjerili su valjanost te klasifikacije usporedivši 97 ljudskih gena s genima drugih pet vrsta: čimpanza, gorila, orangutana, euroazijskih majmuna i miševa.

Znanstvenici su se oslonili na genetske promjene koje su utjecale na proizvodnju proteina kako bi načinili evolucijsko stablo, čime je utvrđen stupanj srodnosti između šest vrsta i zaključili su da su čimpanza i čovjek genetski slični 99,4 posto.

Gorile dolaze na treće mjesto, a iza njih orangutani i majmuni. Svi su primati genetski vrlo različiti od miševa koji su bili samo kontrolna skupina.

Istraživači iz medicinske škole na sveučilištu Wayne u Michiganu zaključili su da svi veliki majmuni moraju pripadati porodici hominida te da ljudi i čimpanze čine rod homo.

Istraživanje je objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences od 20. svibnja.