U 2004. godiini, kad je Slovenija postala članicom EU-a, kreditne obveze prema inozemstvu povećane su za 1,8 milijardi eura, a prošle godine čak za 4,2 milijarde eura. Prije toga, dug se povećavao za oko milijardu dolara na godinu, a u zadnjih 10 godina povećan je za 3,6 puta (360 posto), piše vodeći slovenski dnevnik koji dodaje da ove godine država, poduzeća i banke sve više kredita u inozemstvu uzimaju i u perspektivi preuzimanja eura od početka iduće godine, te da 9 milijardi eura dospijeva u naplatu u iduće dvije godine.

Iako neki ekonomisti i političari stalno naglašavaju da Slovenija nije prezadužena i da ne postoji opasnost dužničke krize, problem je u tome da li su zajmovi u inozemstvu iskorišteni u prave namjene kako bi se mogli redovno servisirati, jer vanjski dug Slovenije raste mnogo bržom stopom od rasta vrijednosti domaćeg proizvoda. U zadnje četiri godine tako je slovenski BDP (bruto društveni proizvod) povećan za 3,7 milijardi eura, odnosno za oko 16 posto, dok je dug privatnog sektora, odnosno poduzeća i banaka, u dijelu za koji država nije izdala garancije, u istom razdoblju povećan za osam milijardi eura.

U domaćem gospodarstvu čuju se i najave da će se uzimanje velikih kredita u inozemstvu još povećati nakon što Slovenija s početkom iduće godine uđe u eurozonu jer će euro postati domaćom valutom, no to ne znači da nije potreban oprez u zaduživanju ne samo za poduzeća nego i za državu, piše vodeći slovenski list u svom poslovnom prilogu.