Damaška: Proširene haaške optužbe eksperiment su u kojem su Hrvati pokusni kunići

U KAZNENOPRAVNOJ analizi haaške optužbe za zajednički zločinački pothvat u akciji "Oluja" protiv visokih hrvatskih dužnosnika i vojnih zapovjednika, profesor prava na Yaleu Mirjan Damaška nazvao je "eksperimentom u kaznenopravnom laboratoriju u kojem su Hrvati pokusni kunići".

Damaška je, na znanstvenom skupu održanom danas na zagrebačkom Pravnom fakultetu, rekao da pojam zločinačkog pothvata odgovara nekim potrebama Haaškog suda, jer je problem uhvatiti stvarnog počinitelja.

Problem sa zajedničkim zločinačkim pothvatom, kako se on sada formulira, je krajnje neodređen pojam, pogotovo u onom dijelu gdje se kaže da taj pothvat može sam po sebi biti događaj koji sam po sebi nije kriminalan, ali u sebi sadrži kriminalno djelo, rekao je Damaška.

On je također kazao da je, prema Statutu haaškog tribunala pojam o neizravnoj kaznenoj odgovornosti izveden iz kaznene odgovornosti i da je to postalo "omiljeno oružje" Haaškog tužiteljstva. U praksi se javlja problem primjene tog instituta i dokazivanja vertikalne odgovornosti, dodao je.

Za dokazivanje odgovornosti mora postojati namjera ili plan, a u slučaju počinjenja zločina odgovoran je nadređeni, ako je postojala mogućnost da se predvidi ta mogućnost, rekao je Damaška.

U kritici pojma zajedničke zapovjedne odgovornosti ocijenio je da se njome ukida razlikovanje između individualne i kolektivne krivnje koja postaje rastezljiv pojam.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odgovarajući na upit novinara je li Haaški sud kriminalizacijom novinara zbog objavljivanja kritičkih tekstova prema Sudu i nekih dostupnih dokumenata izišao iz svog mandata, Damaška je rekao kako drži da Sud nije prekoračio ovlasti, jer ima pravo disciplinirati ljude.

To je pravno tehnički u nadležnosti Suda, ali je s pravno-političkog stanovišta vrlo dvojbeno. U određenom se smislu to može smatrati protivnim pravu slobode tiska, ali je s pravno tehničkog stajališta tome teško prigovoriti, rekao je Damaška.

Mirjan Damaška od 1975. redoviti je profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale. Doktorirao je 1958. na Pravnom fakultetu u Ljubljani, od 1971. bio je redoviti profesor kaznenog procesnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Predavao je o odnosu anglosaksonskog i kontinentalnog krivičnog procesa na Fakultetu za komparativno krivično pravo u Luxembourgu (1965.), a od 1966. do 1968. usporedno krivično pravo na Pravnom fakultetu Pensilvanijskog sveučilišta u Philadelphiji (SAD). Bio je predsjednik Potkomisije Sabora SR Hrvatske za reformu krivičnog zakonodavstva.

Današnji znanstveni skup organizirala je Akademija pravnih znanosti u suradnji sa zagrebačkim Pravnim fakultetom koji je okupio ugledne pravne stručnjake i odvjetnike.

U uvodnom dijelu govorili su predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske Željko Horvatić i dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Branko Smerdel.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara