Dario Kordić i njegov odvjetnik optimisti uoči sutrašnje presude

DARIO KORDIĆ i njegov branitelj Mitko Naumovski s optimizmom očekuju drugostupanjsku presudu koju će Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) sutra izreći bivšem političkom čelniku Hrvata u srednjoj Bosni Dariju Kordiću, osuđenom 2001. na 25 godina zatvora.

"Mi smo optimisti, unatoč onome što se pisalo u našem tisku nakon presude Tihomiru Blaškiću, jer ta presuda samo potvrđuje neke teze koje smo iznosili u postupku što mora uroditi dobrim rezultatom", izjavio je Naumovski.

"Kordić je odlično, jako dobrog duha i stanja. Kao vjernik, rekao je da sve stavlja u Božje ruke i da smatra da je petak za njega blagdan kada će zatvoriti jedno poglavlje svog života. Vjeruje u najbolje", rekao je Naumovski koji je u četvrtak poslijepodne posjetio svog branjenika u pritvoru.

Optimizam je objasnio činjenicama da je Kordić u prvostupanjskoj presudi oslobođen 40 posto optužnice uključujući tu i zapovjednu odgovornost civila, kao i da se tužitelj žalio samo na visinu kazne, tako da se činjenično utvrđenje ne može mijenjati na njegovu štetu.

Žalbeno vijeće Haškog suda u petak će drugostupanjsku presudu izreći i bivšem zapovjedniku Viteške brigade HVO-a Mariju Čerkezu, osuđenom na 15 godina zatvora, kojeg je 2. prosinca vijeće oslobodilo prije objave presude.

Kordić (44) i Čerkez (45) nalaze se u pritvoru ICTY-a od listopada 1997., kada su se dobrovoljno predali. Osuđeni su zbog progona Bošnjaka u Lašvanskoj dolini 1992-94., posebno zbog zločina u Ahmićima, kod Viteza, u travnju 1993., zbog čega je suđeno i generalu Tihomiru Blaškiću, zapovjedniku Operativne zone srednja Bosna HVO-a.

Odvjetnik Naumovski ocijenio je pogrešnim uspoređivanje predmeta Blaškića i Kordića s aspekta uvođenja novih dokaza, koji su navodno bili presudni da se Blaškiću u srpnju ove godine prvostupanjska kazna od 45 smanji na 9 godina.

"Uveden je samo dio dokaza, od kojih su neki bili u našem predmetu a neki ne. Bitno je da tih činjenica u našem predmetu nema i ne može biti njihovog prenošenja jer se tužitelj na činjenice nije žalio", kazao je.

Na traženje da komentira potez Tužiteljstva koje se 2. prosinca usprotivilo nalogu Žalbenog vijeća o oslobađanju drugooptuženog Marija Čerkeza prije objavljivanja presude, te dan kasnije podnijelo nove dokaze protiv Kordića i Čerkeza, Naumovski je rekao da taj podnesak neće imati učinka jer po njemu "onaj koji se nije žalio protiv činjenica ne može tražiti uvođenje novih dokaza".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Branitelj Marija Čerkeza, odvjetnik Božo Kovačić izrazio je čuđenje odlukom Tužiteljstva da nakon "izvijećane presude" u drugom stupnju podnosi nove dokaze, navodeći da se radi o "neautentičnim i nepotpisanim dokumentima" koji ne mogu utjecati na presudu.

Kao objašnjenje za podnošenje novih dokaza, tužitelj je naveo da su do sada bili sakriveni, odnosno da je njihovo postojanje zatajeno.

Drugi Čerkezov branitelj Goran Mikuličić ocijenio je da će "sud hametice odbaciti" te "nove dokaze", jer se u sklopu izlazne strategije ne može ponovo baviti postupkom koji se vodi već osam godina.

Naumovski ja potvrdio da se radi o dokumentima upitne autentičnosti iz tzv. zagrebačkog arhiva SIS-a, uglavnom o dnevnim, operativnim analizama službe koje po njemu ne mogu biti dokaz ni pred jednim sudom.

Odvjetnici očekuju da će se Žalbeno vijeće o podnesku Tužiteljstva i njihovim odgovorima izjasniti sutra prije proglašenja presude.

Tužiteljstvo je u podnesku, među ostalim, zatražilo da Mario Čerkez bude prisutan na izricanju presude, a odvjetnik Kovačić je u odgovoru naveo kako njegov branjenik poštuje i cijeni sud ali "želi što više vremena provoditi s obitelji".

Zajedničko suđenje Kordiću i Čerkezu počelo je 12. travnja 1999. Tijekom 240 raspravnih dana saslušan je 241 svjedok i uvedeno oko 4.300 dokaza. Završne riječi održane su 14. i 15. prosinca 2000. a presudu je 26. veljače 2001. izreklo raspravno vijeće pod predsjedanjem pokojnog britanskog suca Richarda Maya.

Kordić (44) , koji je početkom 90-ih bio politički čelnik Hrvata u Srednjoj Bosni a kasnije i predsjednik HDZ BiH, na temelju individualne kaznene odgovornosti proglašen je krivim za progon na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, ubojstva i zatvaranje kao zločin protiv čovječnosti, za ubojstva, napade na civile, razaranje i uništavanje imovine kao kršenje ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija te osuđen na 25 godina zatvora.

Čerkez (45), zapovjednik Viteške brigade HVO-a, proglašen je krivim na temelju osobne i zapovjedne odgovornosti za progon, ubojstva, nečovječno postupanje, zatvaranje civila, razaranje i uništavanja imovine i osuđen na 15 godina zatvora.

Obojica su se žalila na presudu a Žalbena rasprava održana je sredinom svibnja ove godine. Žalbenim vijećem predsjedava njemački sudac Wolfgang Schomburg koji u Haškom sudu slovi po strogosti i jedini je do sada izrekao doživotnu kaznu zatvora bosanskom Srbinu Milomiru Stakiću za progon Bošnjaka i Hrvata na području Prijedora.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara