Dogovor oporbe i koalicije: Sabor bi u petak trebao donijeti Zakon o manjinama
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKI sabor u petak bi, 13. prosinca, po današnjem dogovoru saborskih klubova konsenzusom trebao donijeti novi ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
Predsjednici koalicijskih, oporbenih i manjinskih zastupničkih klubova nakon današnjeg sastanka izjavili su kako su se dogovorili da se o ustavnom zakonu raspravlja u četvrtak, a glasuje u petak.
Istaknuli su i da su se složili o najbitnijim odredbama tog zakona: da se manjinama jamče zatečena prava, odnosno da u posebnoj izbornoj jedinici biraju najmanje pet, a najviše osam manjinskih zastupnika.
U ime klubova saborske većine Mato Arlović ustvrdio je kako je riječ o vrlo sličnu prijedlogu iz srpnja kad je propao dogovor saborske većine i manjine i propuštena prilika da Sabor ustavni zakon donese po hitnu postupku. Po srpanjskom prijedlogu broj zastupnika manjine s više od 1,5 posto stanovništva bira se tzv. nefiksnom kvotom, tako da bi broj zastupnika te manjine ovisio o broju manjinskih i drugih birača, izišlih na izbore. U hrvatskom pučanstvu s više od 1,5 posto sudjeluje samo srpska manjina.
Vladimir Šeks (HDZ) smatra da izbor zastupnika srpske manjine treba urediti apsolutnim brojkama, a ne nefiksnom kvotom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Arlović pak dodaje da nije isključena nefiksna kvota, ali da je tehnički treba urediti kao jednu od mogućnosti tako da najmanji broj zastupnika srpske manjine bude jedan, a najviše tri.
Da bi se u Hrvatskom saboru prihvatio ustavni zakon, potrebna je dvotrećinska većina, t.j. 101 zastupnički glas.
HDZ je prigovorio pojmu manjinske samouprave, a predstavnici vladajuće kolicije drže da je pojmovno moguće pronaći drukčije, opisno, rješenje, ali da se ne može odustati od sadržaja manjinske samouprave, što podrazumijeva sudjelovanje manjine u raznim društvenim djelatnostima, kako je i predloženo.
Predsjednici koalicijskih, oporbenih i manjinskih zastupničkih klubova nakon današnjeg sastanka izjavili su kako su se dogovorili da se o ustavnom zakonu raspravlja u četvrtak, a glasuje u petak.
Istaknuli su i da su se složili o najbitnijim odredbama tog zakona: da se manjinama jamče zatečena prava, odnosno da u posebnoj izbornoj jedinici biraju najmanje pet, a najviše osam manjinskih zastupnika.
U ime klubova saborske većine Mato Arlović ustvrdio je kako je riječ o vrlo sličnu prijedlogu iz srpnja kad je propao dogovor saborske većine i manjine i propuštena prilika da Sabor ustavni zakon donese po hitnu postupku. Po srpanjskom prijedlogu broj zastupnika manjine s više od 1,5 posto stanovništva bira se tzv. nefiksnom kvotom, tako da bi broj zastupnika te manjine ovisio o broju manjinskih i drugih birača, izišlih na izbore. U hrvatskom pučanstvu s više od 1,5 posto sudjeluje samo srpska manjina.
Vladimir Šeks (HDZ) smatra da izbor zastupnika srpske manjine treba urediti apsolutnim brojkama, a ne nefiksnom kvotom.
Arlović pak dodaje da nije isključena nefiksna kvota, ali da je tehnički treba urediti kao jednu od mogućnosti tako da najmanji broj zastupnika srpske manjine bude jedan, a najviše tri.
Da bi se u Hrvatskom saboru prihvatio ustavni zakon, potrebna je dvotrećinska većina, t.j. 101 zastupnički glas.
HDZ je prigovorio pojmu manjinske samouprave, a predstavnici vladajuće kolicije drže da je pojmovno moguće pronaći drukčije, opisno, rješenje, ali da se ne može odustati od sadržaja manjinske samouprave, što podrazumijeva sudjelovanje manjine u raznim društvenim djelatnostima, kako je i predloženo.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati