Foto: Hina

ANDREJ PLENKOVIĆ predstavio je svoj program za unutarstranačke izbore u HDZ-u, a koji će poslužiti i kao platforma za prijevremene parlamentarne izbore u rujnu.

"Hrvatska demokratska zajednica narodna je i stožerna državotvorna stranka koja promiče hrvatske nacionalne interese i tradicionalne vrijednosti njegujući demokršćansku baštinu i univerzalna humanistička načela. Kao dio europskog desnog centra sa sestrinskim strankama dijelimo vrijednosti slobode, demokracije, pravne države, poštovanje temeljnih ljudskih prava, obiteljskih vrijednosti, ravnopravnost žena i muškaraca te socijalno-tržišnog gospodarstva. Potičemo poduzetništvo, kreativnost i inovacije, a istodobno putem načela solidarnosti i socijalne uključenosti podržavamo najranjivije društvene skupine. U središtu politike HDZ-a je čovjek sa svojim neotuđivim dostojanstvom, pravima i odgovornostima", rekao je na početku konferencije Plenković.

Temeljna načela kojima se vodio su politička stabilnost, pravna sigurnost, gospodarski rast i solidarno društvo – tradicionalne vrijednosti u suvremenoj Hrvatskoj

Glavni elementi programa

1. Pravosuđe, javna uprava i decentralizacija

Pravna država mora biti utemeljena na neovisnom, nepristranom i učinkovitom pravosuđu te djelotvornoj i poštenoj javnoj upravi. Ključno je stoga vratiti povjerenje građana u pravosudni sustav. Zbog toga je potrebno nastaviti razvoj sustava i kontinuirano raditi na unaprjeđivanju profesionalnosti sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i javnih bilježnika.

2. Partnerstva, solidarnost i zaštita socijalno najugroženijih

Kontinuiran i otvoren dijalog s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, kao i našim socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, za HDZ je prioritetan u cilju zaštite prava radnika, ali i osiguranja konkurentnosti gospodarstva. Poticat ćemo konstruktivni dijalog sa svim vjerskim zajednicama, poštujući načelo odvojenosti Crkve i države, posebno s Katoličkom crkvom kao najvećom i najznačajnijom vjerskom zajednicom u Hrvatskoj. Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske temelj su toga odnosa.

3. Makroekonomski okvir

Višegodišnja ekonomska kriza i recesija otkrile su dubinu makroekonomskih neravnoteža s kojima je nacionalno gospodarstvo suočeno. Unatoč izlasku iz recesije, njihovo rješavanje zahtijeva provedbu cjelovitih strukturnih reformi u cijelom nizu područja. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti jačanju fiskalnog kapaciteta, a time i postizanju fiskalne održivosti države kroz smanjenje proračunskog deficita i javnog duga. Uz rast gospodarstva, stabilnost javnih financija ključna je za postizanje boljega kreditnog rejtinga i povoljnije pozicije Hrvatske na međunarodnom financijskom tržištu. Porezni sustav, koji je u mandatu „Kukuriku“ vlade uslijed silnih izmjena postao izvor nestabilnosti i nepovoljne ulagačke klime, mora se stabilizirati te postati jednostavniji, pravedniji i prilagođeniji potrebama hrvatskih poduzetnika, uz istodobno povećanu poreznu disciplinu.

4. Gospodarstvo, poljoprivreda i turizam

Kupovna moć i standard hrvatskih građana smanjili su se od početka krize 2008. godine, a javni dug je udvostručen. Hrvatska se suočava s brojnim strukturnim problemima, a nije u potpunosti iskoristila niti gospodarske potencijale koje nam je donijelo članstvo u EU. Preokretanje trendova neće biti jednostavno i brzo, ali je nužno. Hrvatska mora završiti tranziciju prema socijalno-tržišnom gospodarstvu i pod svaku cijenu težiti suzbijanju tzv. klijentelističkog kapitalizma i korupcije. Ambiciozna ekonomska politika mora biti usmjerena na poticanje poduzetničkog duha svih generacija, olakšavanje uvjeta poslovanja i smanjivanje administrativnih prepreka, osobito za male i srednje poduzetnike te obrtnike. Dodatne napore treba uložiti u smjeru učinkovitijeg financiranja realnog sektora te daljnjeg razvoja konkurentnih izvoznih djelatnosti.

5. Infrastruktura, digitalna Hrvatska i održiv razvoj

Potrebno je iskoristiti povoljan geostrateški položaj Hrvatske u Europi te se izboriti za uključivanje u ključne paneuropske prometne pravce, razvijajući naše međunarodne luke i željeznički promet. Hrvatski je nacionalni interes dovršetak prometnog povezivanja cijele države modernim multimodalnim koridorima. Bolje povezivanje otoka međusobno i s kopnom nužno je za njihovu revitalizaciju i ostvarivanje punog potencijala. Energetski sektor može biti jedan od zamašnjaka industrijskog razvoja, a usko je povezan i sa strateškim sigurnosnim i geopolitičkim pozicioniranjem Hrvatske. Hrvatsko društvo mora uhvatiti korak sa svijetom u uporabi
modernih dostignuća tehnološko-digitalne revolucije u industriji, ali i u javnom sektoru.

6. Obitelj, demografski razvoj i mladi

Kao temeljna jedinica ljudskog društva, obitelj mora biti pod posebnom zaštitom države. Zalažem se za formiranje kvalitetne sveobuhvatne i funkcionalne podrške mladima, roditeljima i obiteljima kojom bi olakšali usklađivanje roditeljskih i radnih obveza. Nepovoljna demografska kretanja predstavljaju jedan od najozbiljnijih izazova za našu Domovinu, a osobito za tržište rada, mirovinski, zdravstveni i obrazovni sustav te uravnotežen razvoj svih dijelova Hrvatske. Zbog toga je nužno, uz osiguranje gospodarskog rasta, sveobuhvatnim mjerama aktivne populacijske politike, a posebno pronatalitetne i reemigracijske, poticati demografski oporavak i osnaživanje obitelji. Iseljavanje mladih i visokoobrazovanih ljudi može ozbiljno ugroziti poduzetnički, inovativni i intelektualni potencijal države u budućnosti.

7. Obrazovanje, znanost i šport

Hrvatskoj su potrebni stručno osposobljeni i obrazovani pojedinci koji razmišljaju kreativno i inovativno, koji su sposobni donositi odgovorne odluke, koji će postati kritički članovi društva, ostati u Hrvatskoj i voditi je u budućnosti. S tim ciljem, potrebno je omogućiti obrazovanje dostupno svim hrvatskim građanima uz njegovanje odgojno-obrazovne funkcije školskih ustanova i osiguravanjem besplatnog redovnog studija. Osobito je važno poticati programe cjeloživotnog obrazovanja u privatnom i javnom sektoru, što podrazumijeva poslovno, poduzetničko i društveno osposobljavanje te razvoj vještina.

8. Kultura i mediji

Hrvatska povijesno i kulturno pripada sredozemnom i srednjoeuropskom civilizacijskom krugu. Kultura je stoljećima bila kohezijski čimbenik koji je okupljao hrvatski narod, a hrvatski jezik važan je dio hrvatskoga kulturnog identiteta. U njegovom njegovanju i promicanju važan obol nastavlja imati Matica hrvatska. Potrebno je da proračunska izdvajanja za kulturu budu na razini koja će omogućiti kvalitetno provođenje prioriteta kulturne politike i kulturnog razvoja. Oni uključuju unapređenje sustava zaštite i očuvanja kulturne baštine te poticanje njenog održivog korištenja, poticanje umjetničke izvrsnosti i kreativnosti, ravnomjerni kulturni razvoj i omogućavanje sudjelovanja svih u kulturnom životu. Ujedno bitno je prepoznavanje potencijala kulture, a posebno kulturnih i kreativnih industrija kao važne gospodarske grane u digitalnom vremenu vodeći jednako računa o njenim kulturnim i ekonomskim aspektima.

9. Sigurnost

Zalažem se za sveobuhvatan, koordiniran i proaktivan pristup svih institucija hrvatske države radi smanjivanja ranjivosti društva te za koncept domovinske sigurnosti koji podrazumijeva prioritetno donošenje koherentne Strategije nacionalne sigurnosti. Zagovaram odlučnu i pravednu kaznenu politiku usmjerenu na suzbijanje kriminaliteta, što uključuje beskompromisnu borbu protiv korupcije u svim sektorima i na svim razinama. Terorizam ugrožava europske vrijednosti i sigurnost Europe, ali i Hrvatske. Zato smatram da je potrebna još snažnija suradnja obavještajnih i sigurnosnih službi, a imajući u vidu i terorističku prijetnju koju predstavljaju borci povratnici iz Sirije koji se pozicioniraju i u hrvatskom okruženju.

10. Europska Hrvatska i vanjski poslovi

Hrvatska je država članica Europske unije, a HDZ punopravni član obitelji Europske pučke stranke - najveće i najutjecajnije političke stranke u Europi. Hrvatska treba angažiranije koristiti prednosti članstva u EU, sudjelovati u kreiranju europskih politika te zagovarati nastavak politike proširenja uz ispunjavanje kriterija za članstvo. U vanjskoj politici, a u kontekstu niza aktualnih i paralelnih kriza, Hrvatska kao jedina članica EU koja ima dunavsku i jadransku, odnosno mediteransku dimenziju treba se jasnije pozicionirati kao glavni partner prema državama u svom susjedstvu. Zahvaljujući svom jedinstvenom iskustvu iz Domovinskog rata, Hrvatska treba pružiti doprinos rješavanju kriza na Sredozemlju i Istoku Europe čime ćemo ojačati svoj međunarodni položaj i utjecaj. Potrebno je dodatno osnažiti srednjoeuropsku dimenziju Hrvatske.

Program Andreja Plenkovića