Drobnjak: Hrvatski pregovarači još ne preuzimaju nikakve obveze

Hrvatsko izaslanstvo na bilateralnom screeningu za poglavlje slobode kretanja kapitala, održanom u srijedu u Bruxellesu, nije preuzelo nikakve obveze u pogledu otvaranja hrvatskog tržišta nekretnina strancima, izjavio je glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak.

Kako je istaknuo Drobnjak, pitanje kada će, u kojem opsegu i kojom dinamikom Hrvatska biti spremna otvoriti svoje tržište nekretnina strancima nije bilo tema današnjeg sastanka s predstavnicima Europske komisije.

"Današnji bilateralni screening iskorišten je za analitičko predstavljanje hrvatske pravne regulative na području slobode kretanja kapitala", rekao je Drobnjak.

"Tema nije bilo nikakvo konkretno preuzimanje bilo kakvih obveza", naglasio je.

Po Drobnjaku, to će pitanje biti predmetom službenih hrvatskih pregovaračkih pozicija za poglavlje slobode kretanja kapitala, koje se očekuju tek u ožujku.

Također, nastavio je Drobnjak, zasad je još teško procijeniti hoće li se bilateralna pitanja poput odnosa s Austrijom i Italijom u pogledu stjecanja vlasništva nad hrvatskim nekretninama pojaviti kao jedna od tema u pregovorima.

"Mi razmjenjujemo mišljenja s Europskom komisijom o tim temama u našem dnevnom i tjednom radnom dijalogu", rekao je. "Ona danas konkretno nisu bila dotaknuta, niti ih je Europska komisija stavila na stol", naglasio je.

Manevarski prostor u budućim pregovorima oko otvaranja hrvatskog tržišta nekretnina strancima također se još ne može precizno definirati.

"Svaka zemlja je slučaj za sebe", rekao je Drobnjak.

Iskustva zemalja koje su u Europsku uniju ušle u svibnju 2004. ne mogu se kopirati, kazao je, no ona su pokazala da je, primjerice, prijelazno razdoblje za zaštitu poljoprivrednog zemljišta u pravilu bilo sedam godina, kao i za zaštitu šumskog zemljišta.

Poljska je pak u pogledu zaštite poljoprivrednog zemljišta izborila prijelazno razdoblje od 12 godina, dok je Malta dobila trajno izuzeće za svoje nekretnine. Malta je, međutim, specifičan slučaj i on ne može biti presedan za buduća postupanja, rekao je Drobnjak.

Situacija će, naglasio je Drobnjak, biti jasnija tek kada Europska komisija izradi izvješće o rezultatima screeninga za poglavlje slobode kretanja kapitala te nakon što Europska unija i Hrvatska iznesu svoja pregovaračka stajališta.

"Tek kada obje strane stave svoja pregovaračka stajališa na stol, odgovori na ta pitanja bit će jasniji", rekao je glavni hrvatski pregovarač.

Izvješće Europske komisije o rezultatima screeninga za poglavlje slobode kretanja kapitala očekuje se najranije potkraj veljače, dok bi pregovaračka stajališta Hrvatske trebala biti poznata u ožujku.

Konkretni pregovori o poglavlju slobode kretanja kapitala mogli bi biti otvoreni već tijekom austrijskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici iduće godine, rekao je Drobnjak.

Na današnjem bilateralnom screeningu, istaknuli su hrvatski pregovarači, nije bilo posebnih primjedbi.

Po riječima zamjenika glavnog pregovarača Borisa Vujčića, predstavnici Europske komisije zadovoljni su kako je Hrvatska shvatila europsko zakonodavstvo na području slobode kretanja kapitala i što je učinila u pogledu usklađivanja zakonodavstva.

Po saznanjima pregovaračkog tima, još nema naznaka hoće li biti uvjetovanja otvaranja ili zaključivanja pregovora o ovom poglavlju, odnosno tzv. "benchmarkinga".

Sloboda kretanja kapitala spada u tzv. četiri slobode (roba, ljudi, usluga i kapitala) na kojima se temelji funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta, a dijeli se na tri dijela: slobodu kretanja kapitala, platne sustave i sprječavanje pranja novca.

Hrvatsko je zakonodavstvo uglavnom usklađeno s europskim direktivama, no Hrvatska mora više poraditi na provedbi tih zakona.

Nakon prve, eksplanatorne faze screeninga za ovo poglavlje 25. studenoga, Hrvatskoj je rečeno da su segmenti u kojima će morati uskladiti svoje zakonodavstvo veća sloboda u kapitalnim transakcijama i stroži nadzor transakcija koje upućuju na pranje novca.

Bilateralni screening za poglavlje slobode kretanja kapitala posljednji je screening za ovu godinu.

Hrvatska je ove godine otvorila screening za 7 od ukupno 35 poglavlja europske pravne stečevine (acquis communautaire) o kojima će se pregovarati: znanost i istraživanje, obrazovanje i kulturu, javne nabave, tržišno natjecanje, pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga, slobodu kretanja kapitala i poljoprivredu i ruralni razvoj.

Do kraja ožujka iduće godine očekuje se 18 eksplanatornih screeninga te 14 bilateralnih.

Odluke o otvaranju i privremenom zatvaranju konkretnih pregovora o pojedinim poglavljima donose se na bilateralnim međuvladinim konferencijama.

Prva takva konferencija na razini zamjenika voditelja izaslanstava održat će se najvjerojatnije u travnju sljedeće godine, kada se očekuje odluka o otvaranju pregovora u nekoliko poglavlja.

(Hina) xztre ysd

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara