Državno odvjetništvo ostaje kod optužnica u slučaju Riječke banke

RIJEČKO Županijsko državno odvjetništva priopćilo je danas da u cijelosti ostaje kod optužnice podignute 3. ožujka 2003. protiv šestero osoba u "slučaju Riječke banke".

U priopćenju, koje potpisuje županijski državni odvjetnik Drago Marincel, navodi se da je odvjetništvo, "postupajući po rješenju riječkog Županijskog suda, nakon dopune istrage dostavilo tom sudu materijale, odnosno iskaze svjedoka pribavljene u dopuni istrage te da u cijelosti stoji kod podignute optužnice protiv Eduarda Nodila, Snježane Podobnik, Mirte Vlah, Ivana Štokića, Borislava Perožića i Milojka Tankosića".

Navodi se da se bivši glavni diler banke Eduard Nodilo tereti za sklapanje štetnog ugovora i krivotvorenje službene isprave. Bivše voditeljice Odjela deviznih sredstava Snježana Podobnik i Mirta Vlah, bivši predsjednik i član Uprave Ivan Štokić i Borislav Perožić te bivši direktor Direkcije deviznih sredstava Milojko Tankosić terete se za pomaganje u sklapanju štetnog ugovora, a Ivan Štokić i Borislav Perožić i za zloporabu položaja i ovlasti, stoji na kraju priopćenja.

Prema optužnici iz ožujka 2003., koju je Županijski sud vratio odvjetništvu na doradu, Nodilo je od 1997. do 2002. neovlašteno obavio oko 17.000 deviznih transakcija, odnosno diferencijalnih arbitraža te neovlašteno sklapao druge poslove.

Iako su većinom bile štetne, dijelom arbitraža nije stvoren gubitak, a najveći dio gubitka stvaren je poslovanjem s dvjema londonskim novčarskim ustanovama Carr Futuresom i Swiss Financeom. Tijekom istrage utvrđeno je da je Nodilo nedopušteno poslovanjem izgubio oko 90 milijuna dolara bančina novca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nadalje, Nodilo i Tankosić su u veljači 2001., protivno svojim ovlastima, s Carr Futuresom sklopili dva dodatka ugovoru o trgovanju deviznim novcem, a u oba je navedeno da glavni diler na dan može trgovati sa 100 milijuna dolara.

U tom trenutku unutarnjim pravilnikom banke glavnom je dileru bilo omogućeno dnevno trgovanje s najviše 10 posto jamstvenog kapitala (oko 11 milijuna dolara). Temeljni ugovor s Carr Futuresom i Swiss Financeom Štokić je potpisao 1997.

Štokić i Perožić optuženi su za zloporabu je su, "znajući za gubitke, od prosinca 2000. do prosinca 2001. primali stimulativni dio plaće", odnosno Štokić je primio 2,1 milijun kuna, a Perožić 1,4 milijuna kuna. Iako su kasnije doznali za zloporabe, primljeni novac nisu vratili, navedeno je u optužnici iz ožujka 2003.

Tijekom istrage saslušano je više svjedoka, među njima i predstavnici Bayerische Landensbanka, bivšeg vlasnika Riječke banke. Svi osumnjičeni u "slučaju Riječke banke" po sili zakona pušteni su iz pritvora.

Zahtjev za naknadu prouzročene štete Županijskom je sudu podnijela Erste banka koja je nakon otkrića gubitaka kupila većinski udio u Riječkoj banci te, osim iznosa gubitka, traži i naknadu izmakle dobiti te povrat nagrada koje su primili Štokić i Perožić.

Sudski proces protiv šestero bivših djelatnika banke, prema odluci Suda iz ožujka 2003., vodit će sutkinja Ika Šarić.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara