EBRD: Hrvatska nije napredovala

PREMA izvješću Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Hrvatska u posljednjih godinu dana u svojem tranzicijskom procesu niti u jednoj od devet kategorija nije naperodovala.

EBRD je Hrvatskoj dao najvišu ocjenu samo u dvije kategorije - privatizaciji malih poduzeća te trgovinskom i deviznom sustavu, piše Banka Magazin. U odnosu na prošlu godinu niti u jednoj kategoriji ocijena nije povišena, a najniža je dodijeljena u kategoriji politike konkurentnosti, a tek nešto viša za tržišta kapitala i nebankarskih financijskih institucija. Po ocjeni tranzicije u infrastrukturi Hrvatska se nalazi negdje u sredini, zajedno s Bugarskom, Latvijom i Slovenijom.

Za razliku od Hrvatske koja stagnira, Srbija i Crna Gora su prema ocjeni EBRD-a najviše napredovae pa su ocjene u četiri kategorije podignute.

Rezultati ankete koju je EBRD ove godine proveo među 240 hrvatskih kompanija pokazuju da su ipak neke stvari krenule nabolje. U usporedbi s rezultatima ankete koja je provedena 2002. godine u hrvatskim kompanijama smatraju da se situacija u državnoj administraciji poboljšala.

Najveći pomak bilježi kategorija carinske i trgovinske regulative, a nakon toga u kategorijama kriminala te izdavanju dozvola i licenci za poslovanje. Skraćeno je vrijeme u kojem je moguće riješiti nedospjela potraživanja. Posljednje je tri godine skraćeno s oko 18 tjedana u 2002. na otprilike 12 tjedana u 2005. godini, no to je vrijeme još uvijek dulje od prosjeka svih tranzicijskih država koji iznosi tek nešto više od 10 tjedana.

Po pitanju korupcije, kako pokazuju rezultati ankete, Hrvatska ne stoji loše. Oko 11,3% anketiranih kompanija u Hrvatskoj izjavilo je da redovno ili ponekad plaća mito što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 2002. godinu. Prosjek tranzicijskih zemalja iznosi 20,6%.

U zemljama jugoistočne Europe mito najviše koristi kako bi se dobili ugovori s Vladom, pokazuje anketa. No, u Njemačkoj, gdje je anketa provedena kako bi se dobila usporedna varijabla, situacija po tom pitanju je vrlo slična. 

Procjenjuje se da se tek 60% hrvatskog BDP-a stvara u privatnom sektoru čime je Hrvatska na razini Azerbejdžana i Moldavije, dok se primjerice u Makedoniji, Slovačkoj, Mađarskoj, Estoniji i Češkoj čak četiri petine BDP-a proizvode u privatnom sektoru.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara