ETNOLOZI UPOZORAVAJU NA VAŽNOST TRADICIJE ZA IDENTITET

Hrvatski, makedonski, poljski i slovenski etnolozi upozorili su danas na stručnom skupu u Zagrebu na važnost tradicije u izgradnji društvenih identiteta. L

Na međunarodnom skupu "Pučka kultura u postsocijalističkom kontekstu", koji je jutros nastavio rad na Filozofskom fakultetu, poljski etnolog Jerzy Baradzyej suprotstavio se postmodernističkim shvaćanjima identiteta, držeći da je taj pojam moguće objasniti u kontekstu tradicije, "svojevrsnoga kulturnog univerzalizma i jednog od najvažnijih čimbenika koji utječu na društveno-kulturni fenomen identiteta".

U uvodu je etnolog Vitomir Belaj u predavanju o dodirima poljske i hrvatske etnologije zaključio da su hrvatsko-poljske veze bile plodne i, iako ponekad tanke, nisu se prekidale. Poljska i hrvatska etnologija zajedničke ishodišne teme vuku još od Porfirogenetova djela "De administrando imperio" nastavljaju se preko djela Tome Arhiđakona u tijeku cijele povijesti. U renesansi Hrvati su širili ideje na sjever, a dodiri su se osobito pojačali u okviru Habsburškog Carstva, kad su se dijelovi Hrvatske i Poljske našli u istoj državi.

Poljska etnologija bavila se hrvatskim temama u vrijeme kad su Hrvati napustili svoje ime i nazivali se Iliri, a sretna je okolnost da se suradnja sveučilišta u Zagrebu i Krakowu poklopila i u socijalističko vrijeme, kazao je.

Papa Karol Wojtyla, rođen u okolici Krakowa, najveći Poljak svih vremena, posjetio je Zagreb u rujnu 1994. i pokazao da mu je Hrvatska posebno na srcu, zaključio je Belaj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Makedonski etnolog Tanas Vražinovski u raspravi je naveo više elemenata koji povezuju makedonsku tradiciju iz okolice Soluna i područje oko Krakowa.

Poljakinja Anna Niedzwiedz govorila je o odnosu regionalnog i nacionalnog, a Tanas Vražinovski o kulturi i kulturnim ustanovama makedonskih emigranata.

Iduća tri dana 20 etnologa raspravljat će o razvoju od lokalnog do etničkog identiteta, tradiciji, postsocijalizmu i okolišu, te primijenjenoj etnologiji, a skup će završiti stručnim izletom na smotru pučkog pjevanja u Donje Andrijevce u Slavoniji.

Skup je rezultat dvadesetgodišnje suradnje Sveučilišta u Zagrebu i Jagelonskog sveučilišta u Krakowu, kazala je Manda Svirac s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, koji je organizator skupa.

(Hina) xiluc

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara