forum u cavtatu o zajedničkim projektima i konkurentnosti
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sudionici Prvog regionalnog ekonomskog foruma Jugoistočne Europe raspravljali su u četvrtak u Cavtatu o zajedničkim gospodarskim projektima i konkurentnosti regionalnih gospodarstava.
Ministri poslovni ljudi i stručnjaci iz 8 zemalja Jugoistočne Europe, govorili su i o iskustvima i perspektivama pojedinih država u procesu priključenja EU.
Među temama dvodnevnog foruma bila je i razvoj infrastrukture te praćenje i unaprjeđenje konkurentnosti regionalnih gospodarstava.
S tim u vezi istaknute su dvije inicijative o izradi Regionalnog izvještaja o konkurentnosti i Matrice razmjene zemalja u Jugoistočnoj Europi.
Regionalni izvještaj trebao bi biti svojevrsna rang lista zemalja, po uzoru na globalni izvještaj o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Matrica razmjene pak, trebala bi dati pregled strukture gospodarstava pojedinih zemalja i regije kao cjeline te usmjeriti njihov razvoj s obzirom na okruženje osobito na europske zemlje.
Zemlje JI Europe (Hrvatska, Srbija i Crna Gora, BiH, Slovenija, makedonija, Rumunjska, Bugarska i Albanija) zauzimaju 607.433 četvorna kilometra a na tom prostoru živi 54,6 milijuna stanovnika.
Po podacima Europske banke za obnovu i razvoj ukupan bruto domaći proizvod tih zemalja u 2002. godini, iznosio je 118,6 milijardi američkih dolara, samo 1,5 posto više od Portugala koji ima 10 milijuna stanovnika.
Do kraja 2002. godine zemlje JI Europe međusobno su se povezale bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini.
Najviše takvih ugovora potpisale su Bugarska i Rumunjska (25) slijedi Hrvatska (20), SCG, Makedonija i Albanija (9) te BiH s 8 zaključenih ugovora o slobodnoj trgovini.
Liberalizacija vanjske trgovine i financijskog sektora doveli su do značajnog rasta izravnih inozemnih ulaganja s početka 1990. u odnosu na današnje razdoblje.
Najviše investicija od 1994. do 2001. privukle su Rumunjska (7,749 milijardi dolara)i Hrvatska (5,743 milijarde dolara), a najmanje BiH (585 milijuna dolara) i Albanija (734 milijuna dolara).
Forum kojega su organizatori iz sarajevske marketinške tvrtke Revicon popularno nazvali "Malim Davosom" nastavlja se u petak.
Ministri poslovni ljudi i stručnjaci iz 8 zemalja Jugoistočne Europe, govorili su i o iskustvima i perspektivama pojedinih država u procesu priključenja EU.
Među temama dvodnevnog foruma bila je i razvoj infrastrukture te praćenje i unaprjeđenje konkurentnosti regionalnih gospodarstava.
S tim u vezi istaknute su dvije inicijative o izradi Regionalnog izvještaja o konkurentnosti i Matrice razmjene zemalja u Jugoistočnoj Europi.
Regionalni izvještaj trebao bi biti svojevrsna rang lista zemalja, po uzoru na globalni izvještaj o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Zemlje JI Europe (Hrvatska, Srbija i Crna Gora, BiH, Slovenija, makedonija, Rumunjska, Bugarska i Albanija) zauzimaju 607.433 četvorna kilometra a na tom prostoru živi 54,6 milijuna stanovnika.
Po podacima Europske banke za obnovu i razvoj ukupan bruto domaći proizvod tih zemalja u 2002. godini, iznosio je 118,6 milijardi američkih dolara, samo 1,5 posto više od Portugala koji ima 10 milijuna stanovnika.
Do kraja 2002. godine zemlje JI Europe međusobno su se povezale bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini.
Najviše takvih ugovora potpisale su Bugarska i Rumunjska (25) slijedi Hrvatska (20), SCG, Makedonija i Albanija (9) te BiH s 8 zaključenih ugovora o slobodnoj trgovini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Liberalizacija vanjske trgovine i financijskog sektora doveli su do značajnog rasta izravnih inozemnih ulaganja s početka 1990. u odnosu na današnje razdoblje.
Najviše investicija od 1994. do 2001. privukle su Rumunjska (7,749 milijardi dolara)i Hrvatska (5,743 milijarde dolara), a najmanje BiH (585 milijuna dolara) i Albanija (734 milijuna dolara).
Forum kojega su organizatori iz sarajevske marketinške tvrtke Revicon popularno nazvali "Malim Davosom" nastavlja se u petak.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati