Genetski izmijenjene biljke bolje uspijevaju u siromašnim zemljama
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POKUSI u Indiji pokazuju da su genetski modificirani usjevi puno korisniji u zemljama u razvoju nego u razvijenim zemljama za koje su proizvedeni.
Pamuk genetički modificiran tako da proizvede jedan bakterijski toksin, rodio je čak i do 80 posto bolje nego nemodificirani s kojim je uspoređivan. To je poboljšanje mnogo veće nego u razvijenim zemljama u kojima se ono kreće oko deset posto, kažu istraživači.
Mnoge se skupine protive genetskome modificiranju usjeva, ali druge tvrde da su borba protiv gladi i siromaštva moralni razlog za uvođenje GM tehnologije u zemlje u razvoju, piše New Scientist.
Matin Qaim s bonskoga sveučilišta vodio je ovu novu studiju i on tvrdi da je sad prvi put pokazana tako znatna razlika u urodu. Prema njegovim riječima, to pobija kritičare koji tvrde da GM usjevi nisu korisni u nerazvijenome svijetu jer se njima samo smanjuje uporaba pesticida, a ne povećava urod.
´Može se čak tvrditi da bi rezultati na usjevima za prehranu bili i impresivniji´, rekao je Qaim za New Scientist.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
To je zato što uzgajivači nemodificiranoga pamuka mogu kupovati pesticide. Ali onima koji si ne mogu priuštiti pesticide prijelaz na modificiranu biljku koja je otporna na nametnike donio bi još veći urod. Opasnost od nametnika veća je u tropima nego u umjerenim područjima, dodao je.
No ekolozi kao manu GM tehnologije spominju mogućnost da se kratkoročna povećanja uroda izgube kad nametnici razviju otpornost.
Proizvodnja modificiranoga pamuka u Indiji je dobila zeleno svjetlo u ožujku 2002. Tzv. Bt pamuk sadržava gen bakterije Bacillus thuringiensis i zato pamuk proizvodi toksin koji ubija najčešćega pamučnog nametnika u Indiji.
U pokusima od 1998. do 2001. Qaim i njegov kolega David Zilberman s kalifornijskoga sveučilišta Berkeley otkrili su da Bt pamuk daje urod prosječno 60 posto veći od nemodificiranoga pamuka.
Za modificirani pamuk 2001. bila je dobra godina jer je te godine u Indiji pamučni nametnik napao iznimno snažno. Urod Bt pamuka bio je 80 posto veći od uroda ostalih vrsta, a 87 posto veći od čestoga lokalnog hibrida.
GM tehnologija smanjuje i upotrebu pesticida, jer se modificirane biljke prskaju triput manje.
´Nije to iznenađenje. Bit će i bolje, ali može li se to održati´, pita se Suman Sahai, predsjednica Genske kampanje u New Delhiju.
Prema njezinim riječima, indijski poljoprivrednici ne žele stvarati ´otoke´ nemodificiranoga bilja u poljima s GM usjevima, što je nužno da nametnici ne bi razvili otpornost. Indijska vlada zahtijeva da se 20 posto polja s Bt pamukom ostavi za uzgoj nemodificiranoga pamuka. No mnogi poljoprivrednici imaju mala polja, od samo jednoga hektara, pa se neće htjeti odreći toga dijela uroda´, rekla je Suman Sahai za New Scientist.
Pamuk genetički modificiran tako da proizvede jedan bakterijski toksin, rodio je čak i do 80 posto bolje nego nemodificirani s kojim je uspoređivan. To je poboljšanje mnogo veće nego u razvijenim zemljama u kojima se ono kreće oko deset posto, kažu istraživači.
Mnoge se skupine protive genetskome modificiranju usjeva, ali druge tvrde da su borba protiv gladi i siromaštva moralni razlog za uvođenje GM tehnologije u zemlje u razvoju, piše New Scientist.
Matin Qaim s bonskoga sveučilišta vodio je ovu novu studiju i on tvrdi da je sad prvi put pokazana tako znatna razlika u urodu. Prema njegovim riječima, to pobija kritičare koji tvrde da GM usjevi nisu korisni u nerazvijenome svijetu jer se njima samo smanjuje uporaba pesticida, a ne povećava urod.
´Može se čak tvrditi da bi rezultati na usjevima za prehranu bili i impresivniji´, rekao je Qaim za New Scientist.
To je zato što uzgajivači nemodificiranoga pamuka mogu kupovati pesticide. Ali onima koji si ne mogu priuštiti pesticide prijelaz na modificiranu biljku koja je otporna na nametnike donio bi još veći urod. Opasnost od nametnika veća je u tropima nego u umjerenim područjima, dodao je.
No ekolozi kao manu GM tehnologije spominju mogućnost da se kratkoročna povećanja uroda izgube kad nametnici razviju otpornost.
Proizvodnja modificiranoga pamuka u Indiji je dobila zeleno svjetlo u ožujku 2002. Tzv. Bt pamuk sadržava gen bakterije Bacillus thuringiensis i zato pamuk proizvodi toksin koji ubija najčešćega pamučnog nametnika u Indiji.
U pokusima od 1998. do 2001. Qaim i njegov kolega David Zilberman s kalifornijskoga sveučilišta Berkeley otkrili su da Bt pamuk daje urod prosječno 60 posto veći od nemodificiranoga pamuka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Za modificirani pamuk 2001. bila je dobra godina jer je te godine u Indiji pamučni nametnik napao iznimno snažno. Urod Bt pamuka bio je 80 posto veći od uroda ostalih vrsta, a 87 posto veći od čestoga lokalnog hibrida.
GM tehnologija smanjuje i upotrebu pesticida, jer se modificirane biljke prskaju triput manje.
´Nije to iznenađenje. Bit će i bolje, ali može li se to održati´, pita se Suman Sahai, predsjednica Genske kampanje u New Delhiju.
Prema njezinim riječima, indijski poljoprivrednici ne žele stvarati ´otoke´ nemodificiranoga bilja u poljima s GM usjevima, što je nužno da nametnici ne bi razvili otpornost. Indijska vlada zahtijeva da se 20 posto polja s Bt pamukom ostavi za uzgoj nemodificiranoga pamuka. No mnogi poljoprivrednici imaju mala polja, od samo jednoga hektara, pa se neće htjeti odreći toga dijela uroda´, rekla je Suman Sahai za New Scientist.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati