Google: Savršena tražilica ili Veliki Brat weba?

GOOGLE je dobio ime po matematičkom pojmu googol, koji zamjenjuje broj sa stotinu nula, a to je brojka koja je veća od zbroja svih planeta u svemiru. Ova se riječ korisiti izrazito rijetko, a kao ilustraciju spomenimo da se nedavno pojavila kao pitanje u popularnom kvizu "Tko želi biti milijunaš?". No, je li s Googleom sve savršeno kako se na prvi pogled čini?

Svake godine profit Googlea se udvostručuje, a nastavili se taj trend u sljedećih stotinu godina, duhovito piše IT portal Wired News, budžet kompanije mogao bi se mjeriti upravo u - googolima.

Google je započeo kao tražilica, koja je korisnike privlačila jer nije sadržavala reklamne poruke i razne "smicalice" koje bi usporile rad. S vremenom, Google je postavio nove standarde korištenja Interneta, redefinirao njegov izgled i postavio novi pristup podacima na webu.

Tražilica je postala izuzetno unosan posao, a plaćeni oglasi donose 1,24 milijarde dolara od ukupne zarade od 1,25 milijarde u posljednjem tromjesječju.

Larry Page i Sergey Brin, programeri koji su osmislili algoritam Googlea, uvukli su se u naš život, a htjeli mi to ili ne, prate nas posvuda i namjera im je da svijet gledamo kroz Googleove oči.

Oni to mogu iz razloga što Google, kojeg koriste milijarde ljudi, ima moć upravljanja našom memorijom te odabira informacija koje tražimo. Konkretno Google nam često ne plasira onu informaciju koju tražimo, već neku drugu, naizgled istu.

Neki vide Google kao medijsku kompaniju, što ona nije iz razloga što ne kreiraju vlastiti sadržaj, već pakiraju već objavljene informacije u svoje. Novac zarađuju skupljajući tuđe informacije.

Kako bi mogli imati pristup sadržajima Googla, moraju nas "bombardirati" reklamama iz svakog mogućeg kuta, a mogu ulaziti u naše e-mail "sandučiće", te na taj način vidjeti kakvi su naši afiniteti i saznati nešto više o nama.

Kako piše IT portal Wired, Google predstavlja oči i uši milijuna surfera diljem planete, te bitno utiče na njihov rad.

No, to nije njihov kraj, jer Google maltene svakim danom uvodi nove tehnologije i proširuje mogućnosti. Iz tvrtke planiraju nove usluge, od kojih će se neke plaćati, a cilj im je da Google umjesto nas radi ono što bi naš mozak činio da imamo fotografsko pamćenje, uz upotrebu Googleovog desktop alata koji bi bio na raspolaganju 24 sata na dan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U dogovoru su sa uglednim organizacijama poput New York Public Library, University of Michigan, Stanford i Oxford, čije će milijune knjiga skenirati i na taj način stvoriti tehnologiju koja bi rangirala vijesti po važnosti, točnosti i pouzdanosti.

Očito je cilj kompanije odabrati ono što je za korisnika, odnosno svakog od nas, važno. To je razlog zašto je Google velik i sveprisutan, te prema svemu sudeći kani uzeti dio tržišnog kolača od Microsofta.

Problem je, kako ga vidi autor stranice Google-watch.org Daniel Brandt, u tome što se "Google ne smatra odgovornim za javnu sferu, smatra da je liberalizam "cool", te za vladajuće smatra da se samo miješaju i ureduju. Tako na svijet gleda Google."

Problem je u tome što se ne zna kako Google kani koristiti informacije koje dobije od korisnika. Sve što oni obećavaju je da će "pitati prije nego li bilo kakva osobna identifikacija bude prenesena u javnost."

Google je prva tražilica koja koristi cookie koji istječu tek 2038. godine, koji snimaju sve što mogu - našu IP adresu, vrijeme i datum korištenja, pojmove koje ste tražili.

Postoji dokaz da, ukoliko žele, mogu dospijeti do svih podataka koje sakupljaju i čuvaju, međutim ne objašnjavaju što će im ovi podaci.

Osim toga, Google zapošljava ljude poput Matt Cuttsa, glavnog Googleovog inžinjera koji je radio za Nacionalnu sigurnosnu Agenciju, a žele zaposliti još ljudi iz područja sigurnosti. Postavlja se pitanje, zašto?

Međutim, teško ga je zaobići jer Google danas ima monopol na 75 posto tržišta, a webmasteri ga ne mogu izbjeći ukoliko žele podići posjećenost na svojim stranicama.

Termin Googol, kako ga opisuje Internet enciklopedija Wikipedia, matematička oznaka koja u praksi nema pravu namjenu. Kreirana je da bi ilustrirala razliku između nezamislivo velikih brojeva i beskrajnosti. Termin se koristi isključivo u teorijskoj matematici.

U tom smislu Google je nadrastao termin po kojemu je dobio ime, a hoće li se jednog dana pretvoriti u Velikog Brata weba, pokazat će vrijeme.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara