Grčka preuzela predsjedanje Europskom unijom

SNAŽNIJE približavanje europskog jugoistoka Europskoj uniji, potpisivanje sporazuma o pristupu s 10 novih članica, učinkovitija borba protiv ilegalnog useljavanja i jačanje sustava europske sigurnosti dominirat će agendom EU u idućih šest mjeseci, sukladno najavama Grčke koja je u srijedu preuzela predsjedanje od Danske.

Grčka će tijekom šestomjesečnog predsjedanja Unijom, kako je to višekratno potvrđeno iz vrha njezine vlasti, nastojati dati ´snažan poticaj´ zemljama zapadnog Balkana, vodeći računa o činjenici da su one na različitom stupnju razvoja i da ih zato ne treba nužno tretirati ´en bloc´, već individualno.

Procesom stabilizacije i pridruživanja s EU obuhvaćeno je pet zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, Makedonija, BiH, Albanija i SRJ - a dvije prvospomenute potpisale su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Grčka će krajem lipnja u Solunu organizirati summit EU s tih pet zemalja, nakon kojeg će postati jasnije njihove europske perspektive.

Predstojeću godinu neki su hrvatski diplomatski izvori procijenili ključnom u procesu približavanja Hrvatske EU upravo zbog činjenice da će Unijom, koja se ove godine bavila ponajprije sobom odnosno proširenjem, uzastopno predsjedati dvije nama susjedne zemlje. Nakon Grčke na čelo EU u srpnju dolazi Italija - kojima je europski jugoistok već zbog same blizine vrlo značajan.

To je odlučila maksimalno iskoristiti Hrvatska, koja će, po najavama, sredinom, a najkasnije do kraja veljače podnijeti službenu molbu za primanje u članstvo EU.

Kako bi osnažio vjerodostojnost hrvatske molbe, odnosno svoje sugovornike uvjerio da je Hrvatska spremna preuzeti odgovornosti zemlje kandidata za članstvo, predsjednik Vlade Ivica Račan u drugoj bi polovici siječnja trebao obići nekoliko europskih prijestolnica (Berlin, London, Madrid, Rim i Atenu), dok bi predsjednik Republike Stjepan Mesić trebao posjetiti Pariz.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Veliku pozornost grčko će predsjedništvo pokloniti poštivanju kalendara proširenja EU, pri čemu će jedan od najvažnijih događaja biti potpisivanje sporazuma s 10 zemalja koje su u Kopenhagenu dobile poziv za ulazak u uniju (Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija). Potpisivanje je najavljeno za 16. travnja u Ateni, pri čemu su neki grčki dužnosnici ´okupljanje 25 šefova država i vlada u Akropoli, kolijevci demokracije´ ocijenili ´događajem stoljeća´ za Grčku.

Kao jedan od prioriteta Grčka je istaknula i borbu protiv ilegalne imigracije, najavljujući od samog početka svojeg predsjedavanja Unijom provedbu učinkovitih mjera poput napada na mreže koje se bave ilegalnom imigracijom u samim članicama EU, uz punu suradnju zemalja članica i trećih zemalja.

Kako je upozorio grčki ministar vanjskih poslova Georges Papandreu, to je potrebno i zato što će se u suprotnom ´EU uskoro sukobiti s problemima snažne ksenofobije i rasizma, a Europi su potrebni legalni useljenici kako bi se mogla nositi s izazovima sve većeg starenja vlastitog stanovništva i jačanja gospodarskog rasta´.

Grčka će u idućih pola godine također pokušati ojačati i ubrzati vanjsku i sigurnosnu politiku EU u nastojanju da unija, kako je istaknuo premijer Kostas Simitis, ´preuzme snažniju ulogu na međunarodnoj pozornici´.

Atena je najavila i pomoć u ispunjavanju europskih normi Rumunjskoj i Bugarskoj, zemljama koje su ispale iz prvog kruga proširenja 2004. te jačanje suradnje s Turskom, kojoj je već pružila potporu u zahtjevu da pregovore o pristupu u punopravno članstvo počne prije 2004.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara