HAITIEN, Haiti, 19. studenoga (Hina/Reuters) Nekoliko se tisuća Haićana, predvođenih predsjednikom države JeanBertrandom Aristideom, okupilo u utorak u CapHaitienu i svečano obilježilo 200. obljetnicu pobjede nad Napoleonovom vojskom.

Bitka kod Vertiersa odigrala se 18.11.1803. i završila presudnom pobjedom lokalnog stanovništva nad snažnom francuskom vojskom.

Konačan rezultat bio je povlačenje svih francuskih snaga iz zemlje i proglašenje nezavisnosti Haitija prvog dana 1804. godine. Osim kao pobjeda nad francuskim kolonizatorima, Bitka kod Vertiersa danas se u Haitiju slavi i kao pobjeda crnaca nad bijelcima, odnosno robova nad robovlasnicima.

Haiti je 1.1.1804. ujedno postao prva slobodna crnačka država na svijetu.

Dvjesto godina nakon stjecanja nezavisnosti, Haiti je najsiromašnija zemlja zapadne hemisfere.

Više od polovine radno sposobnog stanovništva je nezaposleno, a gotovo polovina pothranjena. Nepismenost, siromaštvo i nemogućnost uspostave solidnog demokratskog političkog sustava glavni su problemi današnjeg Haitija.

Borba protiv siromaštva i "ekonomske zavisnosti" bile su ujedno središnje teme proslave i Aristideova govora.

"Borba se nastavlja. Današnje siromaštvo rezultat je 200-godišnje zavjere. Trpimo ekonomsko nasilje, bilo ropstvo ili embargo, to su iste stvari", naglašavao je Aristide, okrivivši bogate zemlje za nepružanje pomoći.

Među ostalim, zatražio je da Francuska na Haiti vrati novac koji je francuskim veleposjednicima isplaćen kao naknada štete za gubitak robova nakon stjecanja haićanske nezavisnosti.

Francuzi su na otok Hispaniolu, kojeg Haiti dijeli s Dominikanskom Republikom, stigli potkraj 17. stoljeća.

Ta francuska kolonija, temeljena na šumarstvu i šećernoj industriji, postala je jedna od najbogatijih na Karibima, ali samo zahvaljujući snažnom prilivu robova iz Afrike i značajnom uništavanju okoliša.

Stotinjak godina kasnije gotovo pola milijuna haićanskih robova pokrenulo je ustanak protiv Francuza i nakon višegodišnjeg rata izborilo slobodu. Haiti je od tada poprište raznih oblika političkog nasilja. Sve od posljednje dekade prošlog stoljeća, zemljom vladaju ili diktatori ili vojne hunte.

Jean-Bertrand Aristide demokratski je izabran za predsjednika 1990. godine. Već je i preživio jedan vojni udar i vratio se na vlast 1994. godine.

Međutim, političke krize zbog navodnih namještanja što parlamentarnih što predsjedničkih izbora traju već godinama.

Prosvjedi nezadovoljnog stanovništva ili oporbe gotovo su svakodnevna pojava, a njihov nasilan karakter uobičajena stvar.