HAZU: SJEĆANJE NA AKADEMIKA FRANJU ŠVELCA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Akademiku Franji Švelcu pripada trajno mjesto u znanosti o hrvatskoj dopreporodnoj književnosti, istaknuo je akademik Dalibor Brozović na današnjem komemorativnom sastanku Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kojemu je akademik Švelec bio redoviti član od 1991.
Na izniman doprinos akademika Švelca znanstvenim spoznajama o starijoj hrvatskoj književnosti podsjetili su akademici Nikica Kolumbić i Josip Bratulić.
Osim neupitnosti znanstvenoga lika Franje Švelca svi su se govornici spomenuli njegove iskrene ljubeznosti i komunikativnosti te duhovitosti toga, kako su istaknuli, ugodnoga čovjeka koji je dobro uočavao probleme i rješavao zadaće.
Akademik Dalibor Brozović osobno je poznavao akademika Franju Švelca s kojim ga je vezalo, kako je rekao, ne samo kolegijalno
prijateljstvo i to još od 1956. kada su se obojica doselila u Zadar. Podsjetio je da im zajednički nije bio samo zadarski Filozofski fakultet na kojemu su radili, nego da su 15 godina bili i susjedi ´na istome katu iste zgrade´.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rekavši da je Franjo Švelec bio izvanredno, gotovo neobično, skroman čovjek, Brozović je posebice spomenuo da je Švelec dosljedno i uporno izbjegavao naplaćivanje svojih zasluga iz prošlosti već je u struci napredovao samo zahvaljujući svojemu radu. Podsjetio je da je Franjo Švelec bio istaknuti član SKOJ-a i NOB-a te SKH istaknuvši da Švelec nije nikada sudjelovao ni u jednom političkom progonu koji je povremeno provodila Komunistička partija. A što se tiče nacionalnoga pitanja, dodao je, Švelec je tijekom ´45 jugoslavenskih godina´ više puta govorio o nametnutomu jugoslavenstvu pod krinkom internacionalističkih fraza.
Franjo Švelec rođen je 1916. u Koškovecu kraj Varaždina. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu doktorirao je 1956. temom ´Književni rad Mara Vetranovića´. Od 1956. do 1978. radio je na Filozofskome fakultetu u Zadru gdje je predavao stariju hrvatsku književnost.
Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima, među kojima republičkom nagradom ´Božidar Adžija´ 1971. za istaknuto znanstveno djelo te nagradom Grada Zadra za životno djelo 1987.
Akademik Franjo Švelec umro je u Zagrebu 26. prosinca 2001.
Na izniman doprinos akademika Švelca znanstvenim spoznajama o starijoj hrvatskoj književnosti podsjetili su akademici Nikica Kolumbić i Josip Bratulić.
Osim neupitnosti znanstvenoga lika Franje Švelca svi su se govornici spomenuli njegove iskrene ljubeznosti i komunikativnosti te duhovitosti toga, kako su istaknuli, ugodnoga čovjeka koji je dobro uočavao probleme i rješavao zadaće.
Akademik Dalibor Brozović osobno je poznavao akademika Franju Švelca s kojim ga je vezalo, kako je rekao, ne samo kolegijalno
prijateljstvo i to još od 1956. kada su se obojica doselila u Zadar. Podsjetio je da im zajednički nije bio samo zadarski Filozofski fakultet na kojemu su radili, nego da su 15 godina bili i susjedi ´na istome katu iste zgrade´.
Franjo Švelec rođen je 1916. u Koškovecu kraj Varaždina. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu doktorirao je 1956. temom ´Književni rad Mara Vetranovića´. Od 1956. do 1978. radio je na Filozofskome fakultetu u Zadru gdje je predavao stariju hrvatsku književnost.
Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima, među kojima republičkom nagradom ´Božidar Adžija´ 1971. za istaknuto znanstveno djelo te nagradom Grada Zadra za životno djelo 1987.
Akademik Franjo Švelec umro je u Zagrebu 26. prosinca 2001.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati