Hrvatska je lani među 44 članice Vijeća Europe na 11. mjestu po broju tužbi koje su građani podnijeli Europskom sudu za ljudska prava, a 17. po broju presuda kojima je utvrđeno da su prekršena temeljna ljudska prava.

Hrvatski građani podnijeli su lani 757 tužbi, od kojih 338 sud uopće nije razmatrao jer za to nije bilo pravne osnove, 665 je poslano na ocjenu tijelima suda, u 49 slučajeva sud se upustio u rješavanje i zatražio odgovor Vlade, a doneseno je 8 presuda protiv Hrvatske u korist njezinih građana, službeni su podaci Europskog suda za ljudska prava za 2002.

Godinu ranije hrvatski su građani podnijeli 186 tužbi, a sud je donio 6 presuda, dok je 2000. bilo 156 tužbi i pet presuda.

Višestruko povećanje broja tužbi, po mišljenju zastupnice hrvatske Vlade pred sudom u Strasbourgu Lidija Lukina Karajković, uslijedilo je u proljeće prošle godine nakon što je Europski sud za ljudska prava prihvatio nekoliko tužbi hrvatskih građana zbog suđenja u nerazumnom roku, nedostupnosti suda i nepostojanja učinkovitog pravnog sredstava za zaštitu ugroženog prava.

Priljev tužbi bio je usporen u jesen, nakon što je Europski sud za ljudska prava utvrdio da je promjenom Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Hrvatska u svoj pravni sustav ugradila učinkovito pravno sredstvo za sprječavanje dugotrajnosti postupka. Zbog toga je nekoliko tužbi iz Hrvatske već odbijeno.

U vladinu Uredu za odnose s Europskim sudom za ljudska prava za sada još nemaju podataka je li i u ovoj godini nastavljen trend porasta tužbi hrvatskih građana.

Lukina Karajković smatra da će za eventualni porast ili pad broja tužbi ključne biti odluke Europskog suda o tužbama podnesenim protiv odluka Ustavnog suda koji je odbio velik broj ustavnih tužbi podnesenih zbog nerazumnog roka.

Potvrdi li Europski sud praksu Ustavnog suda ojačalo bi se ranije stajalište o učinkovitom pravnom sredstvu i tada broj tužbi vjerojatno neće rasti, no u suprotnom bi se mogao povećati broj tužbi, procjenjuje Lukina Karajković.

Hrvatski Ustavni sud lani je zaprimio 453 tužbe zbog predugog trajanja sudskog postupka. Riješio ih je 145, sedam je prihvatio, a u četiri slučaja odredio je i novčanu naknadu od 4500 do 8000 kuna.

Ove je godine pristiglo već 69 ustavnih tužbi zbog nerazumnog roka. Riješeno ih je 10, od kojih je sedam odbačeno ili odbijeno, a tri su prihvaćene uz naknadu od 2500 do 10.000 tisuća kuna. Neriješeno ih je gotovo četiri stotine.

Na sud u Strasbourgu najviše je tužbi, više od 4000, lani pristiglo iz Poljske i Rusije, oko 3000 iz Turske, a slijede Francuska i Ukrajina s više do 2500. Od 1000 do 2000 tužbi došlo je iz Rumunjske, Njemačke, Velike Britanije i Italije. Španjolska je deseta sa 797 tužbi, a Hrvatska 11. sa 757.

Prema broju presuda, prva je Italija sa 132, slijede Turska (102) i Francuska (66), a Hrvatska i Finska s osam presuda dijele 16. mjesto.

Samo iz Andore nije bilo niti jedne tužbe, a deset država prošlo je bez i jedne presude. Među njima su Makedonija i Slovenija, čiji su građani podnijeli 86, odnosno 256 tužbi, ali ni jedna nije prihvaćena.