Hrvatska i SAD potpisale sporazum o zaštiti kulturnih dobara

VLADA Republike Hrvatske i vlada Sjedinjenih Država potpisale su u srijedu u Washingtonu sporazum o zaštiti i očuvanju određenih kulturnih dobara u kojem su se obvezale na očuvanje kulturne baštine od uzajamnog interesa.

Sporazum su u Bijeloj kući potpisali hrvatski ministar kulture Božo Biškupić i predsjednik Američkog povjerenstva za očuvanje američkog kulturnog nasljeđa u inozemstvu Warren Miller.

Stranke su se sporazumom obvezale surađivati u zaštiti i očuvanju kulturne baštine svih nacionalnih, vjerskih ili etničkih skupina koje borave ili su boravile na njihovom državnom području uključujući i žrtve genocida za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Predmet brige su vjerski objekti, mjesta od povijesnog značenja, spomenici, groblja kao i arhivska i druga dokumentacijska građa koja se na njih odnosi.

Dvije strane identificirat će predmete zaštite, posebice one kojima prijeti propadanje ili uništenje.

"Ministarstvo kulture promiče multikulturne vrijednosti Hrvatske uz punu potporu hrvatskog premijera jer vjerujemo da su ove vrijednosti ključne za hrvatski identitet i predstavljaju njegovo puno bogatstvo", rekao je Biškupić na svečanosti potpisivanja.

On je kazao da je hrvatska Vlada "osudila i odbacila sve oblike ekstremizma, radikalizma, rasne, nacionalne i vjerske mržnje i netolerancije bez obzira odakle dolaze".

Sporazumom je uspostavljeno i Zajedničko povjerenstvo za kulturnu baštinu koje će koordinirati suradnju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Warren je naglasio da ovaj Sporazum, u kojem su se dvije zemlje obvezale očuvati kulturna dobra bez diskriminacije prema bilo kojoj manjinskoj skupini, "potvrđuje svijetu da hrvatska Vlada priznaje prava etničkih i vjerskih manjina te da je predana njihovoj zaštiti".

Hrvatska je 20. zemlja srednje i istočne Europe i Euroazije koja je potpisala takav sporazum s SAD-om prema američkom zakonu iz 1985. Taj zakon bio je odgovor na zabrinutost američkih Židova da su kulturna dobra u tim zemljama uništavana ili ugrožena jer su oni koji bi se brinuli o njima ubijeni ili prisiljeni pobjeći tijekom holokausta i komunističke represije.

Miller je rekao da je za Hrvatsku Sporazum posebno važna obveza čija će provedba zahtijevati trajnu budnost.

"Tijekom dva razdoblja u prošlom stoljeću Hrvatska je bila pozornica užasnog nasilja protiv manjina kojem je pokrovitelj bila država", rekao je Warren. "Tijekom Drugog svjetskog rata i ponovno tijekom etničkog rata na Balkanu devedesetih, vjera i nacionalnost bile su motivirajuće snage koje su dovele do uništavanja imovine, zajednica i smrti više od milijun ljudi", rekao je.

Miller je rekao kako su skorašnje hrvatske Vlade odbacile ta djela kao i izjave i postupke bivše vlade pod predsjednikom Tuđmanom uključujući "njegovu obranu ustaškog režima kao prirodnog izraza želje hrvatskog naroda da ima svoju vlastitu državu". U protekle četiri godine Hrvatska je poduzela korake, uključujući i današnji Sporazum, "koji pokazuju spremnost Hrvatske da se pozabavi bolnom prošlošću i istinski se suprotstavi počinjenoj nepravdi", rekao je on.

On je pohvalio ispriku predsjednika Stjepana Mesića pred Izraelskim parlamentom za zločine počinjene nad hrvatskim Židovima u Drugom svjetskom ratu. Miller je otkrio da je njegova baka došla u Ameriku iz Đakova, a da se za druge članove obitelji koji su ostali nakon dolaska ustaša na vlast više nije čulo.

Miller je kazao kako hrvatsku Vladu treba pohvaliti zbog pozornosti koju posvećuje potrebama "male, ali žive židovske zajednice" u Hrvatskoj.

Isprika predsjednika Mesića i predsjednika Srbije i Crne Gore "za sva zla" počinjena tijekom rata 1991-1995. naišla je također na Millerovo odobravanje.

"Ovaj i drugi postupci pokazuju odlučnost čelnika Hrvatske da promiču toleranciju i pluralizam u svojoj zemlji", zaključio je Miller.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara