Hrvatska još nije spremna za surogat majke

PRIJEDLOG SDP-a za novi zakon o umjetnoj oplodnji uzima u obzir hrvatske specifičnosti, izjavio je večeras u emisiji otvoreno SDP-ov zastupnik dr. Mirando Mrsić.

Novi zakon bi trebao zamijeniti postojeći zakon koji regulira to pitanje i datira iz 1978. godine. O njegovoj zastarjelosti, tvrdi Mrsić, najbolje svjedoči korištenje izraza "radnici" karakterističnih za davno prevladani sustav socijalističkog samoupravljanja.

Novi tekst bi trebao u mnogo čemu liberalizirati propise o umjetnoj oplodnji, odnosno povisiti dobne granice i brojeve pokušaja umjetne oplodnje za potencijalne majke. S druge strane će se uzeti u obzir konzervativna stajališta dijela hrvatske javnosti te se neće ići u liberalna rješenja karakteristična za druge europske države, pri čemu se posebno ističe umjetna oplodnja za samohrane majke.

Mrsić je taj stav obrazložio time da je umjetna oplodnja postupak čiji je motiv isključivo otkloniti medicinskim razlozima uvjetovanu neplodnost, a ne rješavati probleme žena koje ne mogu zatrudnjeti iz emocionalnih ili drugih razloga. Mrsić je također rekao da po njegovom mišljenju Hrvatska još nije spremna za institut surogat-majki, a podsjetio je da njihov prijedlog izričito zabranjuje kloniranje.

Dr. Srećko Ciglar iz KB Merkur je upozorio na to da se, usprkos alarmantnim demografskim trendovima i potrebi rađanja što više djece, u Hrvatskoj broj umjetnom oplodnjom stvorenih beba drastično smanjio u proteklih deset godina. Kao razloge za to je naveo sve manje investicija u tu oblast zdravstva, kao i financijske razloge, odnosno činjenicu da su postupci postali izuzetno skupi za parove koji žele djecu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nasuprot tome se dr. Veljko Vlaisavljević iz Odjela za reproduktivnu medicinu u Mariboru pohvalio sa slovenskim zakonom koji je tu materiju regulirao 2000. godine, kao i time da među pacijentima ima dosta parova iz Hrvatske.

"Brak bez djece ne gubi na dostojanstvu"

Ante Zvonimir Golem, državni tajnik Ministarstva za zdravstvo i socijalnu skrb, je, pak, rekao da se donošenju novog zakona mora pokazati oprez, i to iz etičkih, moralnih i vjerskih razloga. Upozorio je na probleme koji su u nekim liberalno nastrojenim zemljama doveli da potencijalni supružnici moraju testirati DNK kako bi otklonili međusobno srodstvo. Kao još jedan primjer je naveo hormonalnu terapiju koja zna izazivati karcinom dojke.

Dr. Vladimir Dugalić sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu je, pak, ponovio stav Crkve – a koji se po njegovom mišljenju "neće omekšati" – prema kojima su mnoge od suvremenih metoda umjetne oplodnje neprihvatljivi. Parovi koji nemaju djece bi trebali učiniti sve da do njih dođu prirodnim putem, a ako ne uspiju, moraju shvatiti da "brak bez djece ne gubi na dostojanstvu". Nedorečen zakon, po njegovom mišljenju, izaziva više problema nego što ih rješava. Crkvu posebno brine sudbina viška embrija u postupcima oplodnje, koji su po njenom nauku ljudska bića koja zaslužuju da ih se tako tretira.

Dr. Vladimir Šimunić iz Hrvatskog društva za umjetnu reprodukciju je rekao kako "želju za majčinstvo ništa ne može zaustaviti", kao i da je postupak umjetne oplodnje "u svojoj suštini prirodan".

Jasna Martić iz udruge BETA, se, pak, založila za to da se neplodnost u Hrvatskoj proglasi bolešću.

R.R.

Foto: AFP

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara