´hrvatska misao´ objavila antologiju hrvatske književnosti u bih miloša okuke
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Časopis ´Hrvatska misao´ Matice hrvatske iz Sarajeva u dvobroju 2526 objavio je antologiju hrvatske književnosti Bosne i Hercegovine od Jurja Dragišića i Matije Divkovića do danas, a priredio ju je filolog Miloš Okuka, nekad profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu, a sada predaje na Sveučilištu u Muenchenu.
´Hrvatska književnosti Bosne i Hercegovine od XV. stoljeća do danas. Antologija poezije i proze´, priređivač je podijelio u pet cjelina - Književnost bosanskih franjevaca od XV. do XX. stoljeća, Svjetovna književnost krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Moderna književnost, Književnost od pedesetih do devedesetih te Književnost od devedesetih do danas.
Antologijski izbor autor je, kako ističe u uvodnoj napomeni, temeljio na šest kriterija, među kojima su pripadnost bosanskohercegovačkom kulturnopovijesnom podneblju, jezik i stil te estetske vrijednosti pojedinih djela.
´Antologija ima za cilj da dade stanovitu sliku pjesničkoga i pripovijedačkog nasljeđa bosanskohercegovačkih Hrvata tijekom pet stoljeća i na materinskom i na latinskom jeziku te da ukaže na svojevrstan književnojezični identitet hrvatskobosanski u okvirima kulturnopovijesnog identiteta zemlje Bosne, svojevrsnoga balkansko-srednjoeuropsko-mediteranskog amalgama i bosanske spiritualnosti u kulturi i umjetnosti´, napominje Okuka.
Na kraju je i abecedni popis 132 hrvatskih književnika BiH koji su uvršteni u antologiju s osnovnim podatcima o autoru i njegovim djelima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Antologija je dio zamišljena projekta koji se, kako napominje priređivač, ostvaruje na dvama kolosijecima - njemačkom i bosanskohercegovačkom.
Pripremajući za klagenfurtskoga nakladnika Wiesner Verlag pregled pjesničkoga i pripovijedačkog stvaralaštva nacionalnih književnosti na tlu BiH, Okuka je odlučio u odvojenim knjigama ´domaćem čitatelju´ ponuditi pregled ´triju zasebnih i autohtonih rukavaca jednoga zajedničkim prostorom i približno istom jezičnom građom određenoga književnojezičnog toka´.
Veselko Koroman priredio je antologije ´Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovin od Lovre Sitovića do danas´ (1994.) i ´Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas´ (1995.).
´Hrvatska književnosti Bosne i Hercegovine od XV. stoljeća do danas. Antologija poezije i proze´, priređivač je podijelio u pet cjelina - Književnost bosanskih franjevaca od XV. do XX. stoljeća, Svjetovna književnost krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Moderna književnost, Književnost od pedesetih do devedesetih te Književnost od devedesetih do danas.
Antologijski izbor autor je, kako ističe u uvodnoj napomeni, temeljio na šest kriterija, među kojima su pripadnost bosanskohercegovačkom kulturnopovijesnom podneblju, jezik i stil te estetske vrijednosti pojedinih djela.
´Antologija ima za cilj da dade stanovitu sliku pjesničkoga i pripovijedačkog nasljeđa bosanskohercegovačkih Hrvata tijekom pet stoljeća i na materinskom i na latinskom jeziku te da ukaže na svojevrstan književnojezični identitet hrvatskobosanski u okvirima kulturnopovijesnog identiteta zemlje Bosne, svojevrsnoga balkansko-srednjoeuropsko-mediteranskog amalgama i bosanske spiritualnosti u kulturi i umjetnosti´, napominje Okuka.
Na kraju je i abecedni popis 132 hrvatskih književnika BiH koji su uvršteni u antologiju s osnovnim podatcima o autoru i njegovim djelima.
Antologija je dio zamišljena projekta koji se, kako napominje priređivač, ostvaruje na dvama kolosijecima - njemačkom i bosanskohercegovačkom.
Pripremajući za klagenfurtskoga nakladnika Wiesner Verlag pregled pjesničkoga i pripovijedačkog stvaralaštva nacionalnih književnosti na tlu BiH, Okuka je odlučio u odvojenim knjigama ´domaćem čitatelju´ ponuditi pregled ´triju zasebnih i autohtonih rukavaca jednoga zajedničkim prostorom i približno istom jezičnom građom određenoga književnojezičnog toka´.
Veselko Koroman priredio je antologije ´Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovin od Lovre Sitovića do danas´ (1994.) i ´Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas´ (1995.).
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati