PRVA polovica ove godine donijela je Hrvatskoj ekstremne klimatske prilike koje nalikuju scenariju zatopljenja za 21. stoljeće Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Zabilježena je pojava vrlo oštre suše, iznimno visokih i niskih temperatura te rijetko snažni udari bure.

Zbog promjena izazvanih zatopljenjem, kakvo se nije dogodilo u najmanje zadnjih 10.000 godina, WMO predviđa porast razine mora do 88 cm, rast količine oborina i ekstremnije suše i poplave.

Klimatske promjene višestruko će izravno utjecati na ljudsko zdravlje povećanjem toplinskih stresova i neizravno širenjem prostora brojnih bolesti. Također, izumrijet će neke biljne i životinjske vrste i smanjenjiti biološka raznolikost.

Hrvatski stručnjaci, međutim, izražavaju oprez u takvim procjenama. "To su za sada više pitanja uvjerenja nego mogućnosti znanstvenog dokazivanja", kazao je klimatolog dr. Krešimir Pandžić u razgovoru za Hinu.

"Posljednjih 10 godina vidno je toplije od višegodišnjeg prosjeka i možda se radi o utjecaju efekta staklenika", dometnuo je Pandžić, koji je pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda i predavač klimatologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Niz ekstremnih klimatskih pojava praćene su anomalijama koje su ih činili još neugodnijim. Tako, iznimno niske temperature bile su praćene rijetko snažnom burom, a suša visokim temperaturama koje još više ističu njezine učinke.

Najizraženija pojava prvih pola godine je suša koja je počela u veljači i još traje, zatim visoke temperature, niske temperature, snažni udari vjetra, visoki snježni pokrivač i drugi.

Samo je siječanj ove godine bio kišan, dakle, po oborinama iznad prosjeka. U veljači je nastupila suša koja i dalje traje.

U cjelini, proljeće je bilo ekstremno sušno, a suša je u mnogim krajevima Hrvatske proglašena prirodnom nepogodom.

Najizraženija je bila u ožujku, kad je u klimatološkim analizama prikazana najvećom ocjenom - ekstremno sušno. Travanj i lipanj su bili sušni i jako sušni, a svibanj vrlo sušan do ekstremno sušan.

"Suša je posebno neugodna jer je pala u proljeće kad je vlaga potrebna vegetaciji. Ista količina vlage imala bi drukčije učinke da se radi o zimskim mjesecima", kazao je Pandžić.

Suša ne ovisi samo o količini oborina, nego i o vlažnosti prethodnog razdoblja, toplini zraka, količini vjetra koja isparava vlagu i drugim utjecajima. "Ova je suša toliko rijetka da se statistički pojavljuje jednom u pola stoljeća."

Temperaturno zima je bila u prosjeku uglavnom normalna i malo hladnija od prosjeka, unatoč osjećaju duge i teške zime. Ona je posljedica ekstremne hladnoće koju ja pratila snažna bura. Apsolutni temperaturni minimum zabilježen je u Gospiću, -27.6 stupnjeva Celzijusa.

Oko prve trećine siječnja je zabilježena jedna od najjačih ikad izmjerenih bura u Hrvatskoj. Na Paškom mostu je zabilježen maksimalni udar vjetra od 166 kilometara na sat (km/h), na Krčkom mostu 205 km/h, a na Masleničkom čak 217 km/h. Najveća brzina vjetra na Masleničkom mostu izmjerena je 21. prosinca 1998, u iznosu od 248 km/h.

Proljeće je bilo vrlo toplo i toplo. Po mjesecima siječanj je bio uglavnom normalan, veljača hladna i vrlo hladna, ožujak normalan, a posljednja dva mjeseca, svibanj i lipanj, ekstremno su topli. U nekim dijelovima Hrvatske lipanj je proglašen najtoplijim u povijesti mjerenja, primjerice u Splitu (Marjan), gdje je izmjeren apsolutni maksimum od 36,1 stupnjeva Celzijusa.