Hrvatska Vlada prihvatila europske preporuke o paketu medijskih zakona

PAKET medijskih zakona mora se uskladiti sa standardima Europske unije, ali ne na uštrb stabilnosti Hrvatske radiotelevizije, suglasili su se u ponedjeljak u Zagrebu predstavnici hrvatske Vlade i europskih institucija.

U vezi s izmjenama Zakona o HRT-u, "one su nužne (...) kako bi se izbjegao utjecaj politike, ali ne smije se ugroziti stabilnost kuće i zato se to neće raditi u ovom trenutku", rekla je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Na sastanku na kojem su uz potpredsjednicu Kosor bili šef misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby i šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger, hrvatska je Vlada u potpunosti prihvatila europsko izvješće u kojem se između ostaloga kaže da "nakon 11 izmjena u Zakonu o HRT-u od početka devedesetih, Hrvatska radio-televizija treba stabilnost kako bi funkcionirala u sve jačoj konkurenciji".

Očekuje se da u travnju počne s emitiranjem HRTL, treća nacionalna televizija u Hrvatskoj.

"Radi očuvanja stabilnosti i pravne sigurnosti, sadašnje Vijeće HRT-a mora nastaviti birati glavnoga ravnatelja", kaže se u izvješću i objašnjava da "treba dati vremena (autorima) nacrta zakona da pripreme amandmane na Zakon o HRT-u, (...) a ne treba upotrijebiti hitan postupak mijenjanja toga zakona".

"Ono što nedostaje jest politički okvir, a od Vlade smo primili uvjeravanja da ćemo zajednički nastaviti raditi, a to smo i htjeli postići", rekao je Wunenburger.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Stručnjaci Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Vijeća Europe i Europske komisije sastavili su na zahtjev hrvatske Vlade izvješće o potrebnim korekcijama zakona o Hrvatskoj radio-televiziji, o elektronskim medijima, o zakonu o medijima te o nekim relevantnim aspektima kaznenoga zakona kako bi se ti zakoni uskladili s europskim standardima.

Prema izvješću, Zakon o elektronskim medijima nije kompatibilan s europskim standardima zbog postupka imenovanja članova Vijeća za elektronske medije te zbog toga što ne uključuje neke odredbe Europske konvencije o prekograničnoj televiziji, koje je Hrvatska potpisnica.

"Sadašnji zakon ne daje medijima siguran pravni okvir za rad" (...) pa su "izmjene toga zakona prioritet", kaže se u izvješću.

U Zakonu o medijima, kaže se u izvješću, "treba voditi računa o članku 10. Europske konvencije o ljudskim pravima (...) kako bi se moglo ocijeniti mogu li se članci toga zakona smatrati kompatibilnima s europskim standardima".

U studenome 2003. Ustavni sud je zbog proceduralne pogreške poništio izmjene u Kaznenom zakoniku koje je u srpnju iste godine usvojio Sabor.

Europski su stručnjaci u izvješću preporučili da Kazneni zakonik izostavi odredbe o kriminaliziranju klevete.

"Dekriminalizacija klevete u Kaznenom zakoniku u Vladinoj je proceduri, sva su ministarstva dala mišljenje o tome i prijedlog uskoro ide pred Vladu", najavila je Jadranka Kosor.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara