Hrvatski novinari o dosezima istraživačkog novinarstva

TEMA ovogodišnjih Dana hrvatskog novinarstva, koji se u organizaciji Hrvatskoga novinarskog društva održavaju u Opatiji, su dosezi istraživačkog novinarstva u Hrvatskoj, o čemu je govorilo nekoliko uglednih hrvatskih novinara.

Inoslav Bešker, ocjenjujući stanje u domaćemu istraživačkom novinarstvu, ustvrdio je da ono još nije dobilo standardno mjesto u glasilima, nego se provodi od slučaja do slučaja, te zbog toga nije dobilo standardnu poziciju u redakcijama i nije standardizirano ni metodološki ni kvalitativno.

Govoreći o učincima istraživačkoga novinarstva, Bešker je istaknuo da cilj nije postignut ako se ne izazove sudbena vlast na reakciju, ili je ta reakcija nedovljno snažna te je vjerojatniji rezultat zastara nego presuda. Ustvrdio je kako su mnoga i utemeljena novinarska istraživanja ostala bez zbiljskog učinka, a za primjer je naveo tekstove o ratnim zločinima, ratnom profiterstvu i pljački, kako je rekao, "državnih miljenika", korupciji, uništavanju prirodne baštine i drugom.

Antun Masle je rekao da su oni mediji koji su se proteklih petnaestak godina isticali u istraživačkome novinarstvu u međuvremenu orijentirali na lakše teme, a Hrvatska je time na površini pretvorena u beskonfliktno društvo u kojem je nepoželjno kritičko stajalište i nema mu mjesta u medijima. Istaknuo je da nijedna redakcija nema ekipu koja bi se sustavno bavila istraživanjem, dodajući kako misli da bi istraživačko novinarstvo trebalo imati važniju ulogu u upoznavanju javnosti o događajima s kojima se bavi cijela Europa, a u sklopu približavanja Europskoj uniji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drago Hedl, koji nije bio nazočan, poslao je priopćenje u kojemu izražava čuđenje zbog nezainteresiranosti Državnog odvjetništva, policije ili sudova za neka novinarska otkrića.

Hrvoje Appelt istaknuo je da je potrebno donijeti zakon o zaštiti tzv. zviždača, koji prvi novinarima dostavljaju kompromitirajuće podatke, jer su redovito izloženi maltretiranju i prijetnjama koje pokreću politički moćnici.

Helena Puljiz ustvrdila je kako nema smisla raspravljati o istraživačkome novinarstvu dok se ne zna i ne može istraživati tko su vlasnici hrvatskih medija. Kako je rekla, redakcije nemaju statute koji bi novinare i urednike štitili od pritisaka vlasnika.

U raspravi nakon toga istaknuta je potreba da zakonodavna tijela sve akte i informacije koje su zakonom obvezni podastrijeti javnosti pravodobno dostavljaju medijima ili da ih objavljuju na internetu. Predloženo je i da se pri HND-u osnuje zbor istraživačkih novinara.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara