Hrvatski odvjetnici ne žele biti informatori u borbi protiv "perača novca"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Obveza odvjetnika da sudjeluje u sprječavanju pranja novca prijavljivanjem sumnjivih novčanih transakcija njihovih stranaka suprotna je načelima odvjetničke neovisnosti i etike, zaključak je današnjeg okruglog stola Hrvatske odvjetničke komore (HOK).
"Stav je odvjetnika u Hrvatskoj da je odvjetnička tajna i povjerljiv odnos sa strankama neprikosnoven temelj pravne struke i stoga se protivimo da i odvjetnici budu informatori institucijama koje se bore protiv pranja novca", kazao je predsjednik HOK-a Ranko Pelicarić na okruglom stolu kojim je danas obilježen XXI. Dan hrvatskih odvjetnika.
Obveza sudjelovanja odvjetnika u sprječavanju pranja novca propisana je Direktivom Europske unije, iz 2001., prema kojoj se krug obveznika koji su dužni prijavljivati sumnjive transakcije proširuje i na odvjetničke urede. U Hrvatskoj tu obvezu sada imaju banke, štedionice, mjenjačnice, investicijski fondovi, osiguravajuća društva, burze, kladionice i ostale financijske institucije.
"Smatramo da odvjetnici ne bi smjeli biti uključeni u taj krug jer će se time narušiti neovisnost struke i izgubiti povjerenje stranaka u odvjetnike", ustvrdio je Pelicarić, naglasivši kako isto mišljenje imaju i odvjetnici drugih europskih zemalja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Suprotnog mišljenja bio je predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ivica Maros koji smatra da i odvjetnici moraju pomoći u borbi protiv "perača novca".
On je istaknu da Direktiva EU-a, koju će Hrvatska usvojiti najvjerojatnije do kraja lipnja ove godine, ne dira u neovisnost i odvjetničku tajnu kada je riječ o zastupanju stranaka u sudskim postupcima.
Naime, odvjetnici bi morali prijaviti sumnjive transakcije u slučajevima kada za stranke obavljaju neke izvansudske usluge kao što su financijske usluge, prodaja nekretnina ili upravljanje bankovnim računima.
"Odvjetnici zastupaju stranke i izvan sudnica, pa stoga smatramo da ni u tim slučajevima ne bi smjeli biti informatori", kazao je Pelicarić.
Obvezu odvjetnika da prijave stranku koje zatraži savjet kako oprati nezakonito zarađen novac, Pelicarić smatra razumljivom, ali ne i nužnom jer, kako je rekao, i danas postoje propisi koji zabranjuju odvjetnicima poticanje i sudjelovanje u bilo kojem kaznenom djelu.
Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj smatra da je legitiman cilj EU-a da Direktivom postigne veću učinkovitost u borbi protiv organiziranog kriminala, no i on je mišljenja da pritom postoji opasnost od ugrožavanja položaj odvjetnika.
Na upit kako komentira činjenicu da je u Hrvatskoj za pranje novca do sada osuđen samo splitski bračni par Kalebići koji je "oprao" oko 7,7 milijuna kuna zarađenih preprodajom droge, Gredelj je rekao kako je i to dokaz neefikasnog pravosuđa.
"Stav je odvjetnika u Hrvatskoj da je odvjetnička tajna i povjerljiv odnos sa strankama neprikosnoven temelj pravne struke i stoga se protivimo da i odvjetnici budu informatori institucijama koje se bore protiv pranja novca", kazao je predsjednik HOK-a Ranko Pelicarić na okruglom stolu kojim je danas obilježen XXI. Dan hrvatskih odvjetnika.
Obveza sudjelovanja odvjetnika u sprječavanju pranja novca propisana je Direktivom Europske unije, iz 2001., prema kojoj se krug obveznika koji su dužni prijavljivati sumnjive transakcije proširuje i na odvjetničke urede. U Hrvatskoj tu obvezu sada imaju banke, štedionice, mjenjačnice, investicijski fondovi, osiguravajuća društva, burze, kladionice i ostale financijske institucije.
"Smatramo da odvjetnici ne bi smjeli biti uključeni u taj krug jer će se time narušiti neovisnost struke i izgubiti povjerenje stranaka u odvjetnike", ustvrdio je Pelicarić, naglasivši kako isto mišljenje imaju i odvjetnici drugih europskih zemalja.
On je istaknu da Direktiva EU-a, koju će Hrvatska usvojiti najvjerojatnije do kraja lipnja ove godine, ne dira u neovisnost i odvjetničku tajnu kada je riječ o zastupanju stranaka u sudskim postupcima.
Naime, odvjetnici bi morali prijaviti sumnjive transakcije u slučajevima kada za stranke obavljaju neke izvansudske usluge kao što su financijske usluge, prodaja nekretnina ili upravljanje bankovnim računima.
"Odvjetnici zastupaju stranke i izvan sudnica, pa stoga smatramo da ni u tim slučajevima ne bi smjeli biti informatori", kazao je Pelicarić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Obvezu odvjetnika da prijave stranku koje zatraži savjet kako oprati nezakonito zarađen novac, Pelicarić smatra razumljivom, ali ne i nužnom jer, kako je rekao, i danas postoje propisi koji zabranjuju odvjetnicima poticanje i sudjelovanje u bilo kojem kaznenom djelu.
Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj smatra da je legitiman cilj EU-a da Direktivom postigne veću učinkovitost u borbi protiv organiziranog kriminala, no i on je mišljenja da pritom postoji opasnost od ugrožavanja položaj odvjetnika.
Na upit kako komentira činjenicu da je u Hrvatskoj za pranje novca do sada osuđen samo splitski bračni par Kalebići koji je "oprao" oko 7,7 milijuna kuna zarađenih preprodajom droge, Gredelj je rekao kako je i to dokaz neefikasnog pravosuđa.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati