Manji broj ministarstava, uvođenje dužnosti državnog tajnika, snažniji premijerov ured, glavne su novosti novog koncepta Vlade i državne uprave koji će Klub zastupnika HDZa popodne predstaviti novom sazivu Hrvatskoga sabora. L

Taj koncept, razrađen je kroz izmjene zakona o Vladi, o sustavu državne uprave te Zakona o djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija.

Smanjenjem broja ministarstva sa sadašnjih 19 na 14, u nekim bi se ministarstvima spojilo nekoliko resora, primjerice mora, turizma, prometa i razvitka, odnosno gospodarstva, rada i poduzetništva.

Neki, do sada objedinjeni resori, došli bi 'pod kapu' različitih ministarstava - tako bi, npr. cestogradnja bila u ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, a POS u ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Umjesto sadašnjih zamjenika ministara, novi koncept predviđa ustanovljavanje dužnosti državnih tajnika.

Ministarstva će moći imati jednog ili više takvih tajnika koje će na premijerov prijedlog imenovati Vlada, a za svoj će rad odgovarati premijeru i ministru.

Državni će tajnici upravljati i središnjim državnim uredima koji će se, kao tijela središnje državne uprave, ustrojavati za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji vladin rad.

U Vladi se planiraju ustrojiti četiri središnja državna ureda - za upravu, za e-Hrvatsku, za upravljanje državnom imovinom i za razvojnu strategiju.

Ured predsjednika Vlade po novom bi konceptu 'bio ojačan' - obavljao bi stručne i administrativne poslove za premijera, a njegovim radom upravljao bi predstojnik Ureda u rangu državnog tajnika.

Premijer bi imao pravo imenovati i posebnog savjetnika, stručnjaka u svom području, koji u Vladi ne bi bio u stalnom radnom odnosu, nego bi radio dok to bude tražila priroda posla.

Iznimno, uz suglasnost premijera, i ministri bi mogli imati posebnog savjetnika.

(Hina) um sšh