Hrvatski sabor u srijedu počinje prvo ovogodišnje zasjedanje

Hrvatski sabor u srijedu počinje prvo ovogodišnje zasjedanje

HRVATSKI sabor u srijedu počinje 18., prvu ovogodišnju sjednicu koja će trajati do sredine veljače, a pred zastupnicima je puno posla oko usklađivanja hrvatskih zakona s pravnom stečevinom EU.

Na dnevnom redu sjednice je Plan usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU za 2006., te komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o Uniji i pripremama za članstvo.

Cilj je tih strategije da građani, javnost, zastupnici, i mediji budu temeljito upoznati sa svim etapama pristupa Uniji, da znaju što su prednosti i nedostaci toga pristupa, kako zaštititi nacionalne i interese pojedinih skupina stanovništva.

Na dnevnom redu sjednice je 59 zakona, među kojima i godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava i ukupnom stanju u oružanim snagama, kao i strategija reforme pravosudnog sustava.

Zastupnici će raspraviti i zakone koji operacionaliziraju zdravstvenu reformu, te one vezane za socijalnu i politiku zapošljavanja.

Vlada je prošloga tjedna po hitnom postupku u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, kojima je cilj spriječiti urudžbiranje tzv. bjanko ostavki na vijećničke mandate.

Sjednica će uobičajeno početi aktualnim prijepodnevom tijekom kojega će 38 zastupnica i zastupnika propitivati članove Vlade.

Mandatno-imunitetno povjerenstvo nije skinulo imunitet četvorici zastupnika

Mandatnoimunitetno povjerenstvo danas je uskratilo zahtjeve za skidanje imuniteta četvorici saborskih zastupnika, a Saboru će predložiti da od veljače u klupe sjednu dva nova zastupnika koja su aktivirala svoje mandate.

Povjerenstvo je odbilo skinuti imunitet nezavisnom zastupniku Ivi Lončaru kojega zbog klevete privatnom tužbom tereti partizanski general Rade Bulat.

Uz obrazloženje da se za kaznena djela klevete ne skidaju zastupnički imuniteti, Povjerenstvo je uskratilo zahtjev za skidanje imuniteta i SDP-ovcu Slavku Liniću, kojega je zbog klevete tužio bivši saborski zastupnik Dario Vukić.

Budući da je Državno odvjetništvo odustalo od kaznenog progona protiv HNS-ovog zastupnika Zlatka Koračevića, kojega se teretilo za prijevare u gospodarskom poslovanju te zlouporabe položaja i ovlasti, Povjerenstvo je odbilo skinuti mu imunitet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iz istog razloga nije skinut imunitet ni SDP-ovcu Zdenku Antešiću kojega se sumnjičilo za zlouporabu položaja i ovlasti.

U saborske će klupe od početka veljače sjesti novi HSS-ovac, Zvonimir Sabati, kojega je u Saboru mijenjao Josip Vresk, a HDZ-ovca Vladimira Pleška zamijenit će bivši ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić.

Odbor za useljeništvo za dva čitanja Europske konvencije

Saborski Odbor za useljeništvo zatražio je danas skidanje hitnosti postupka s prijedloga potvrđivanja Europske konvencije o državljanstvu.

Članovi Odbora iz HDZ-a i HSP-a boje se da će ta Konvencija polučiti izmjene Zakona o državljanstvu te da će se i pripadnicima hrvatskog naroda pravo na državljanstvo vezati uz stvarno prebivanje u Hrvatskoj.

"Nikada neću pristati na Konvenciju ako to znači da će se Hrvatima za stjecanje državljanstva propisivati uvjeti teži od onih koje je 1991. propisao važeći Zakon o državljanstvu", rekla je predsjednica Odbora Zdenka Babić-Petričević, dodajući kako je "svjesna težine svoje izjave".

Podsjetila je i da Ustav Hrvatsku određuje kao matičnu državu svih Hrvata, te da postoji obveza skrbi države prema Hrvatima izvan Hrvatske.

Na sjednici je bio i ravnatelj Instituta "Pilar" Vlado Šakić, koji se založio da se Hrvatima izvan Hrvatske osigura pozitivna diskriminacija pred drugim tražiteljima državljanstva, kao poticaj demografskoj politici.

U raspravi se moglo čuti da će Hrvatska za 50 godina imati dovoljno državljana, ali ne i dovoljno Hrvata.

Članovi Odbora iz HDZ-a i HSP-a smatraju da važeći Zakon o državljanstvu nije u koliziji s Konvencijom, a od pomoćnika ministra unutarnjih poslova Žarka Katića zatražili su da se očituje o tome treba li mijenjati taj zakon i koje njegove odredbe, na što nisu dobili izravan odgovor.

Katić je izvijestio da je Konvenciju do sada potpisalo 26 članica Vijeća Europe, a da je na snazi u njih 11.

Konvencija propisuje da svaka država unutar svog zakonodavstva propisuje tko su njezini državljani, ali postavlja okvire u kojima će se omogućiti stjecanje državljanstva prirođenjem (naturalizacijom), na temelju stvarnog prebivanja u zemlji od maksimalno 10 godina.

Ciljevi su joj lakše stjecanje i ograničavanje mogućnosti gubitka državljanstva, sprječavanje proizvoljne uskrate državljanstva te reguliranje vojne obveze u slučajevima višestrukog državljanstva, a priječi i diskriminaciju po bilo kojoj osnovi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara