Tekst: V.Š., J.D.
Foto: AFP

DOK SE naftna mrlja iz Meksičkog zaljeva približava Floridi, a ministarstvo pravosuđa najavljuje kaznenu i građansku istragu katastrofe, najnoviji pokušaj British Petroleuma da smanji curenje nafte naletio je na problem zbog pile koja je zapela dok se robotskim podmornicama pokušalo prerezati debelu cijev koja strši iz izvora.

Admiral Thad Allen iz Obalne straže rekao je da je sada plan osloboditi pilu s dijamantnom oštricom i kasnije nastaviti s rezanjem. Nije upitno hoće li se uspjeti prerezati cijev, nego koliko će taj rez biti precizan.

Ako ne bude onako precizan kako inženjeri žele, morali bi kutiju za zaustavljanje curenja postaviti labavije. To bi kratkoročno moglo curenje nafte pojačati za 20 posto, rekao je Allen, iako je dodao da ne zna što će se dogoditi dok rez ne bude gotov.

Inženjeri BP-a možda budu morali koristiti drugu pilu koja se nalazi na brodu, ali trenutno se ne zna koliko bi to moglo potrajati.

Bolje da upali

Nakon što se već šest tjedana uzaludno pokušava zaustaviti curenje nafte iz izvora koji je bušila platforma Deepwater Horizon, najnoviji pokušaj uključuje rezanje cijevi ugurane u izvor i njeno začepljivanje. To bi trebalo omogućiti odvođenje nafte na površinu, gdje bi je kupili brodovi, a posao se ponovno obavlja preko robotskih podmornica.

Ukoliko i ova taktika propadne, Deepwater Horizon mogao bi postati ne samo najveća naftna katastrofa u američkoj povijesti, nego i najgora naftna katastrofa svih vremena. Logično je da u takvoj situaciji dionice i tržišna vrijednost BP-a ne stoje najbolje. Tvrtka je dosad izgubila 75 milijuna dolara tržišne vrijednosti, a katastrofa ju je već stajala preko milijardu dolara.

Katastrofa se širi

Oko 15 kilometara od obale Floride, točnije od plaže Pensacola, popularnog turističkog mjesta, viđen je tanki sloj nafte na površini mora. Tanki sloj obično dolazi prije sloja guste nafte. Prirodni uvjeti ponovno ne idu na ruku, jer bi vjetar trebao puhati u smjeru koji će mrlju približiti obali.

Ekipe za hitno djelovanje već su počele pretraživati obale ne bi li se našlo mjesta već zahvaćena mrljom, a postavljaju se kilometri i kilometri barijera. Namjerava se zaštititi vodene putove prema unutrašnjosti, a plaže ostaviti nezaštićene, jer je plaže puno lakše očistiti. Nafta je već došla do barijera ispred obala Mississippija i Alabame, a izlila se i po 180 kilometara obala Louisiane.

Zatvoreno je još lovišta ribe, više od trećine saveznih voda i stotine kvadratnih kilometara državnih voda. Brojni ribari u regiji nalaze se u nezgodnoj situaciji, a s obzirom na to da je ribarstvo jedna od glavnih industrija u regiji, to predstavlja sve veći problem. BP je ribarima isplatio po 5.000 dolara, ali svi kažu da od tog novca nema velike koristi.

Kaznena istraga

Ipak, čini se da bi BP najvećih problema mogao imati s pravosuđem. Glavni američki državni odvjetnik, Eric Holder, jučer je posjetio Meksički zaljev i najavio moguće sankcije. Iako nije rekao tko bi mogao biti predmetom kaznenog progona, napomenuo je da će odvjetništvo biti vrlo oštro ukoliko otkrije dokaze o ilegalnim radnjama.

Holder je rekao da je istraga pokrenuta prije nekoliko tjedana te da će biti opsežna i agresivna. Obećao je da će savezni dužnosnici kazneno goniti svakoga tko je prekršio zakon i pridonio jednoj od najvećih ekoloških katastrofa u SAD-u, izvještava CNN.

Holder je naglasio da će istraga pokriti sve aspekte istjecanja nafte, uključujući smrt 11 radnika u eksploziji na platformi Deepwater Horizon 20. travnja, nakon čega je nafta počela nezaustavljivo istjecati.

Odbio je detaljnije imenovati na koje osobe se odnosi istraga, rekavši da ne želi nepotrebno klevetati. Ipak, kako kaže, istraga neće nikoga izostaviti, a jedan od mogućih pravaca istrage bit će lažne izjave i manipuliranje javnošću vezano uz količinu nafte koja zapravo istječe.

Između ostaloga, rekao je da pravnici ministarstva pravosuđa razmatraju do koje mjere su prekršeni zakoni o čistoj vodi, naftnom zagađenju i ugroženim vrstama, kao i Sporazum o pticama selicama.

British Petroleum je odgovorio priopćenjem da će "sudjelovati u istrazi ministarstva pravosuđa, kao što već surađuje u ostalim istragama".

BP odrezao cjevovod bušotine

Nafta koja istječe već 44 dana dosad je zagadila više od 240 km obale Louisiane, a u utorak je stigla i do tzv. barijernih pješčanih otoka ispred obale Alabame i Mississippija.

BP je u utorak priopćio da je završena prva faza novoga pokušaja zaustavljanja istjecanja nafte. Robotizirane ronilice odrezale su cijev koja na morskom dnu izlazi iz pokvarenog uređaja za sprečavanje nagle provale nafte i plina. Rezanje je privremeno pojačalo istjecanja nafte, no u srijedu bi na odrezanu cijev trebala biti postavljena posebna metalna kapa kroz koju bi se fleksibilnim cijevima većina nafte odvodila u tanker na površini. Riječ je o eksperimentalnom zahvatu koji nikada nije izveden na dubini od 1.500 metara.

BP je priznao da urušena bušotina ne može biti potpuno zatvorena sve do kolovoza, dok se ne dovrši paralelna bušotina na istom ležištu nafte.

"BP-ova obećanja nemaju veze s realnošću"

Podsjećamo, prošloga mjeseca je skupina senatora, uključujući predsjednicu Odbora za okoliš i javne radove Barbaru Boxer, Holderu poslala pismo u kojem izražava zabrinutost o "istinitosti i točnosti podataka koje BP šalje vladi". U odgovoru na to pismo prošloga tjedna ministarstvo pravosuđa nije spomenulo je li započelo s istragom ili ne.

Senatorica Boxer je u ponedjeljak zatražila kaznenu odgovornost. "Tijekom priprema za saslušanja od strane Odbora za okoliš postalo je jasno da BP-ova obećanja o učinkovitom suočavanju s obilnim istjecanjem nafte nemaju veze s realnošću. Ovo što se događa u Meksičkom zaljevu - jedanaest poginulih, ugrožavanje čitavog jednog ekosustava i poslova koji o njemu ovise - opravdava temeljitu kaznenu istragu", rekla je.

Direktorica američkog Instituta za geološka istraživanja Marcia McNutt prošloga je tjedna rekla da su ekipe znanstvenika utvrdile da iz bušotine Deepwater Horizon dnevno istječe između 12 i 19 tisuća barela nafte, a ne 5 tisuća, kako su tvrdili BP i savezna vlada. Prema tim podacima, do sada je u more isteklo između 77 i 122 tisuće tona nafte, čime je ova ekološka katastrofa postala veća i od nesreće tankera Exxon Valdez 1989. kod Aljaske, kada je u more isteklo 50 tisuća tona nafte.