ICTY: Presuda Miroslavu Brali 7. prosinca

HAŠKI SUD (ICTY) izreći će 7. prosinca presudu bosanskom Hrvatu Miroslavu Brali, koji je u srpnju ove godine priznao krivnju za ratne zločine počinjene protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993., uključujući i pokolj u Ahmićima, priopćio je u srijedu ICTY.

"Osuđujuća presuda u predmetu protiv Miroslava Brale bit će izrečena u srijedu 7. prosinca", navodi se u priopćenju ICTY-a.

Bralo (37) je 1993. kao 25-godišnjak bio pripadnik specijalne postrojbe HVO-a "Džokeri", s kojom je sudjelovao u napadu na Ahmiće kod Viteza 16. travnja 1993. kada je ubijeno 116 Bošnjaka.

Na temelju sporazuma s Tužiteljstvom priznao je krivnju po svih osam točaka optužnice koja ga po osobnoj odgovornosti tereti za progon na političkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi, ubojstvo, mučenje, silovanje, nehumano postupanje i protupravno zatvaranje civila, kao zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine.

Tužiteljstvo od njega nije tražilo suradnju u drugim predmetima niti se zbog priznanja krivnje obvezalo tražiti manju kaznu.

Na temelju priznanja krivnje, sudsko vijeće ga je proglasilo krivim po svih osam točaka optužnice.

Na raspravi o visini kazne, održanoj 20. listopada, tužitelj Mark Harmon zatražio je da Bralo odsluži obveznu kaznu od 25 godina zatvora, prije nego što bude moguće razmatrati njegovo oslobađanje.

Obrazlažući svoj zahtjev, Harmon je rekao da je Bralo bio običan vojnik i počinitelj zločina, no istaknuo je njegovu "važnu ulogu" i entuzijazam kod napada na Ahmiće i okrutnost kod drugih djela.

Bralin odvjetnik Jonathan Cooper na raspravi nije osporavao težinu njegovih zločina niti tražio određenu kaznu, već je pozvao suce da uzmu u obzir da je njegov branjenik bezuvjetno priznao krivnju, bez nagodbe s Tužiteljstvom te da je iskazao "duboko, dugotrajno i aktivno kajanje", koje predstavlja doprinos pomirbi u BiH.

Prvotna optužnica protiv Brale potvrđena je još u studenom 1995., ali je objavljena tek devet godina kasnije 12. listopada 2004. Bralo se predao SFOR-u u BiH 10. studenoga a dva dana kasnije prebačen je u pritvor ICTY-a u Scheveningenu.

Limaj i Musliju osobođeni, Balji 13 godina zatvora

Haški sud (ICTY) je u srijedu je zbog nedostatka dokaza oslobodio lokalne zapovjednike Oslobodlačke vojske Kosova (OVK) Fatmira Limaja i Isaka Muslijua odgovornosti za mučenje i ubojstva zatočenika u logoru OVK Lapušnik u ljeto 1993., dok je logorskog čuvara Haradina Balju za ista djela proglasio krivim i osudio na 13 godina zatvora.

Čitajući presudu, predsjedavajući sudac Kevin Parker je rekao kako je raspravno vijeće zaključilo da optužba nije izvan razumne sumnje dokazala odgovornost Limaja (34) i Muslijua (35) za kaznena djela iz optužnice, niti da su de jure i de facto ostvarivali kontrolu nad snagama OVK koje su držale 30-tak zatočenika u logoru na farmi Lapušnik u središnjem dijelu Kosova, u lipnju i srpnju 1998.

"Vijeće je zaključilo da niste krivi ni po jednoj od točaka optužnice. Naloženo je da odmah budete pušteni na slobodu čim budu obavljene sve pripreme", rekao je sudac Limaju i Muslijuu.

Za Haradina Balju (48) vijeće je zaključilo da je kriv po osobnoj odgovornosti za mučenje i okrutno postupanje prema zatočenicima, te da je osobno sudjelovao u ubojstvu devet zatočenika na planini Beriša, 25. ili 26. srpnja 1998., kada je OVK pred napredovanjem srpskih snaga evakuirao logor.

"Osuđeni ste na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 13 godina. U kaznu će vam se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru", rekao je sudac Parker, navodeći kako je kod određivanja kazne uzeta u obzir činjenica da je Balja bio običan čuvar, te da je kod ubojstva zatočenika postupao kao vojnik koji izvršava zapovjed.

U presudi je utvrđeno da je oko 35 civila u logoru držano u nehumanim uvjetima, da su u štalama bili privezani lancima, da su nuždu obavljali u odjeću, da su bili zlostavljani i mučeni, te da su trojica ubijena u logoru. Limaj je optužen da je pri evakuaciji Balji zapovijedio oslobađanje 10-ak i likvidaciju devet zatočenika, koji su kasnije ekshumirani i identificirani.

Optužnica ih tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja za ubojstva, mučenje te okrutno i nehumano postupanje prema zatočenicima - srpskim civilima i Albancima osumnjičenim za kolaboraciju. Limaj, koji je u vrijeme na koje se odnosi optužnica bio zapovjednik OVK u regiji Djukadjini (Metohija), optužen je po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti a Musliu, zapovjednik logora i čuvar Balja samo po osobnoj. Limaj i Balja optuženi su po 10 a Musliu po osam točaka.

Musliju i Balja uhićeni su u akcijama KFOR na Kosovu 17. veljače 2003., a Limaj dan kasnije u Sloveniji, te su prebačeni u Haag.

Suđenje im je trajalo 88 radnih dana, od 15. studenoga 2004. do 27. lipnja 2005. Optužba je izvela 30, a obrana 16 svjedoka. Završne riječi u postupku održane su od 29. kolovoza do 1. rujna 2005.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara