ICTY: U utorak izjašnjavanje o krivnji Milana Babića

BIVŠI čelnik pobunjenih hrvatskih Srba Milan Babić, optužen za zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj 199192., u utorak bi se po drugi put trebao pojaviti u sudnici Haškog suda (ICTY) radi izjašnjavanja o krivnji.

Na prvom pojavljivanju pred Sudom, 26. studenoga 2003., Babić se odbio izjasniti o krivnji prema optužnici, a njegov branitelj Peter Michael Mueller je uoči toga naznačio mogućnost da se njegov klijent nagodi s Tužiteljstvom i prizna krivnju.

U međuvremenu je dvostruko prekoračen rok od 30 dana za odgođeno izjašnjavanje o krivnji, predviđen pravilima ICTY-ja. Babić se pred Sudom trebao pojaviti prošle srijede, ali je i to pojavljivanje odgođeno. U Tužiteljstvu su tada odbili komentirati naznake o mogućem postizanju sporazuma o priznanju krivnje s Babićem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Spremnost na suradnju s tužiteljstvom Babić je pokazao 2003. kada se pojavio kao svjedok optužbe na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću. Tijekom višednevnog iskaza teško je optužio Miloševića za izazivanje rata u Hrvatskoj te za stvaranje, naoružavanje i kontrolu srpskih snaga. Iskaz je započeo kao zaštićeni svjedok a završio pod punim imenom i prezimenom, postavši jedan od najkorisnijih "upućenih" svjedoka optužbe u hrvatskom dijelu dokaznog postupka protiv Miloševića.

Unatoč pokazanoj kooperativnosti, Babić, kao jedan od sudionika "udruženog zločinačkog pothvata" iz Miloševićeve optužnice za Hrvatsku, nije mogao izbjeći da i protiv njega bude podignuta optužnica, što je i učinjeno 6. studenoga prošle godine.

U optužnici reduciranoj na pet točaka i razdoblje 91/92. godine, Babića (48) se tereti u jednoj točki za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti te u četri točke za ubojstva, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela, vjerskih i drugih civilnih objekata kao kršenje ratnog prava i običaja.

Od 1991. do 1995. Babić je bio i predsjednik i premijer kninske paradržave pa ga optužnica ubraja među sudionike "udruženog zločinačkog pothvata" čiji je cilj bilo "prisilno i trajno uklanjanje većeg dijela hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s približno jedne trećine teritorija Republike Hrvatske, kako bi on postao dio nove države pod srpskom dominacijom".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara