ICTY: Žalbeno vijeće udvostručilo kaznu Miloradu Krnojelcu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŽALBENO vijeće Haškog suda (ICTY) u srijedu je udvostručilo kaznu sa 7,5 na 15 godina zatvora bosanskom Srbinu Miloradu Krnojelcu osuđenom za zločine protiv čovječnosti počinjene u zatvoru u Foči 1992., čiji je bio zapovjednik.
Prvostupanjskom mu je presudom 15. ožujka 2002. izrečena kazna od 7.5 godina zatvora, nakon što ga je raspravno vijeće proglasilo krivim po dvije točke optužnice za zločine protiv čovječnosti i po dvije točke za povrede ratnog prava i običaja.
Žalbeno vijeće, kojim je predsjedao sudac Claude Jorda, prihvatilo je pet od sedam žalbenih osnova tužitelja na tu presudu a odbacilo svih pet žalbenih osnova obrane.
Žalbeno vijeće je utvrdilo kako je raspravno vijeće "pogrešno ili nepotpuno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primjenilo pravo", kod šest točaka optužnice za koje je Krnojelac prvotno oslobođen, većinom vezanih za djela progona i ubojstva.
Novom preinačenom presudom Krnojelac je proglašen krivim za ta djela i osuđen na 15 godina zatvora, u što će mu se uračunati boravak u pritvoru od 15. lipnja 1998.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Preinačenu presudu potpisali su suci Claude Jorda, Carmel Agius, Mehmet Guney, Wolfgang Schomburg i Mohamed Shahabuddeen, pri čemu su posljednja dvojica priložila i izdvojena mišljenja.
Raspravno vijeće na čije je brojne greške ukazala preinačena presuda činili su suci David Hunt, Florence Mumba i Liu Daqun.
Krnojelac je bio zapovjednik Kazneno-popravnog doma u Foči od travnja 1992., do kolovoza 1993., u vrijeme dok su srpske snage
vršile etničko čišćenje općine Foča i cijele istočne Bosne.
U zatvoru se nalazilo do 760 zatočenih, većinom muškaraca Bošnjaka u dobi od 18 do 80 godina, među kojima i mentalno i fizički retardiranih i teško bolesnih osoba.
Zatvorenici su premlaćivani, mučeni, veliki broj ih je ubijen, korišteni su za prisilni rad i držani u nehumanim uvjetima.
Samice su bile toliko pretrpane da se zatvorenici nisu mogli ni kretati ni leći, a zbog minimalnih obroka svi zatočeni nesrbi izgubili su između 20 i 40 kg, rečeno je danas u sudnici.
Krnojelac je osuđen i zbog pomaganja kod prisilnog izgona i deportacija većine Bošnjaka i nesrba iz općine Foča.
Prvostupanjskom mu je presudom 15. ožujka 2002. izrečena kazna od 7.5 godina zatvora, nakon što ga je raspravno vijeće proglasilo krivim po dvije točke optužnice za zločine protiv čovječnosti i po dvije točke za povrede ratnog prava i običaja.
Žalbeno vijeće, kojim je predsjedao sudac Claude Jorda, prihvatilo je pet od sedam žalbenih osnova tužitelja na tu presudu a odbacilo svih pet žalbenih osnova obrane.
Žalbeno vijeće je utvrdilo kako je raspravno vijeće "pogrešno ili nepotpuno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primjenilo pravo", kod šest točaka optužnice za koje je Krnojelac prvotno oslobođen, većinom vezanih za djela progona i ubojstva.
Novom preinačenom presudom Krnojelac je proglašen krivim za ta djela i osuđen na 15 godina zatvora, u što će mu se uračunati boravak u pritvoru od 15. lipnja 1998.
Preinačenu presudu potpisali su suci Claude Jorda, Carmel Agius, Mehmet Guney, Wolfgang Schomburg i Mohamed Shahabuddeen, pri čemu su posljednja dvojica priložila i izdvojena mišljenja.
Raspravno vijeće na čije je brojne greške ukazala preinačena presuda činili su suci David Hunt, Florence Mumba i Liu Daqun.
Krnojelac je bio zapovjednik Kazneno-popravnog doma u Foči od travnja 1992., do kolovoza 1993., u vrijeme dok su srpske snage
vršile etničko čišćenje općine Foča i cijele istočne Bosne.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U zatvoru se nalazilo do 760 zatočenih, većinom muškaraca Bošnjaka u dobi od 18 do 80 godina, među kojima i mentalno i fizički retardiranih i teško bolesnih osoba.
Zatvorenici su premlaćivani, mučeni, veliki broj ih je ubijen, korišteni su za prisilni rad i držani u nehumanim uvjetima.
Samice su bile toliko pretrpane da se zatvorenici nisu mogli ni kretati ni leći, a zbog minimalnih obroka svi zatočeni nesrbi izgubili su između 20 i 40 kg, rečeno je danas u sudnici.
Krnojelac je osuđen i zbog pomaganja kod prisilnog izgona i deportacija većine Bošnjaka i nesrba iz općine Foča.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati