Istaknuti hrvatski gospodarstvenici iz dijaspore su na summitu što se tijekom weekenda održava u američkom gradu Clevelandu izrazili želju za ulaganjem u Hrvatsku, ali i potrebu da hrvatska Vlada stvori uvjete koji će privući njihove investicije i olakšati poslovanje s hrvatskim tvrtkama.

Nekoliko stotina uspješnih hrvatskih poslovnih ljudi iz cijeloga svijeta sastalo se u Clevelandu kako bi formirali Grupu 100, skupinu zainteresiranih za pojačano ulaganje u hrvatsko gospodarstvo i poslovno povezivanje s hrvatskim tvrtkama utemeljeno na obostranoj ekonomskoj koristi.

Predsjednik Organizacijskog odbora Grupe 100 Pero Novak naglasio je u subotu kako je skup u Clevelandu tek početak i da hrvatski gospodarstvenici moraju nastaviti kontaktirati kako bi polučili željeno ulaganje u Hrvatsku i povezivanje s hrvatskim tvrtkama.

Skup će u nedjelju završiti službenim formiranjem Grupe 100. Grupa namjerava uspostaviti svoj ured u Zagrebu koji bi olakšao administrativne postupke za ulaganja Hrvata iz dijaspore u Hrvatsku te investicijsku banku s uredom u Hrvatskoj koja bi vodila bankarske poslove za članove Grupe i investirala u male i srednje hrvatske tvrtke koje sada teško dolaze do kapitala na hrvatskom financijskom tržištu.

Iseljeni Hrvati su četiri nazočna hrvatska ministra rekli kako Vlada za privlačenje njihovih investicija mora uklanjati prepreke poput korupcije, birokracije, skupe radne snage, mijenjati zakon o radu koji opterećuje poslodavce i urediti zemljišne knjige.

Oni su s predstavnicima hrvatske Vlade razgovorali i o područjima koja su im privlačna za ulaganje. Ministar financija Ivan Šuker kazao je kako su hrvatski gospodarstvenici najviše interesa pokazali za ulaganje u poljoprivredu i turizam.

Na skupu se pojavio i Miroslav Radman, poznati genetičar i molekularni biolog, koji u Parizu vodi istraživački laboratorij.

Radman, savjetnik premijera Ive Sanadera za znanost, u Hrvatskoj namjerava uskoro otvoriti međunarodni institut na kojem bi mladi znanstvenici iz svijeta radili originalna istraživanja na području mikrobiologije, evolucije i istraživanja mozga.

Potporu projektu pružilo je već desetak nobelovaca koji bi dolazili u Split i radili s mladim istraživačima.

Radman je na primjeru svoga instituta pokazao s čime se još uvijek suočavaju iseljeni Hrvati koji nastoje ulagati u Hrvatsku ili započeti originalni projekt.

Za svoj institut dobio je vilu Dalmacija kraj Splita, ali njezino uređenje zapinje jer se na zgradi već šest mjeseci nije ništa uradilo. To se događa, kaže Radman, zbog želje nekih u Hrvatskoj da taj međunarodni, neovisni institut pretvore u hrvatski za što on nije zainteresiran.

Razloge tome Radman vidi u "psihologiji siromaštva" koja ljude u Hrvatskoj navodi na potrebu da sve kontroliraju i vodi u korupciju. Tog nasljeđa Balkana Hrvati se, kaže, moraju brzo otresti ako žele napredovati.

Sve to ide sporije nego što bih ja želio i već se jako dugo čeka,

kaže Radman.

Temeljem svojeg iskustva ulaganja u Hrvatsku Radman smatra da je najvažnije odabrati prave ljude, jer će s krivim ljudima i najbolji projekt propasti. Za otpočinjanje projekta treba najmanje pola milijuna dolara, a na skup u Clevelandu došao je kako bi pokušao prikupiti taj početni iznos.

Jure Šola, bogati i uspješni Hrvat iz Kalifornije gdje vodi tvrtku Sanmina-SCI, kao jedan od problema ulaganja u Hrvatsku navodi birokraciju.

Njegova tvrtka proizvodi od kompjutora do telekomunikacijskih sustava, druga je po veličini na svijetu na tom polju i posluje u 22 zemlje svijeta. Prije tri godine i Hrvatska je razmatrana kao zemlja u kojoj bi Sanmina-SCI, koja zapošljava 48.000 radnika, mogla započeti proizvodnju. Ipak, pobijedila je Mađarska jer je Hrvatska zbog birokracije bila "komplicirana" za počinjanje posla.

Očekuje da će hrvatska Vlada ukloniti tu prepreku investiranju.

Kao i Radman ključnim za novo ulaganje vidi odabir pravih ljudi u Hrvatskoj. "Novac ne pravi posao nego kvalitetni ljudi", kaže Šola.

(Hina) xsl ysv