Iskorak i Kontra: Vjeroučiteljica odgovara za homofobiju po sili zakona, a ne po privatnoj tužbi

Foto: Bruno Konjević (Cropix)

VJEROUČITELJICU Jelenu Mudrovčić nije tužila lezbijska grupa Kontra ni Iskorak već je riječ o tome da je postupak pred Županijskim sudom reguliran odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije, a radi se o udružnoj tužbi zbog počinjene diskriminacije, a nikako ne o "privatnoj tužbi", navodi se u priopćenju ove dvije udruge.

Podsjetimo, "stop kršćanofobiji" bio je naziv je prosvjednog skupa zakazanog jučer pred zagrebačkim Županijskim sudom gdje su se okupili vjernici kako bi podržali vjeroučiteljicu Jelenu Mudrovčić jer je na satu vjeronauka učenicima rekla da je homoseksualnost bolest. Prosvjednici su za vrijeme mimohoda na ustima imali naljepnice s natpisom "Stop kršćanofobiji".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udruge naglašavaju kako nije postojao slučaj na Općinskom sudu, te da se u postupku protiv vjeroučiteljice ne radi o privatnoj tužbi.

Homoseksualci "bolesni ljudi"

U priopćenju Kontre i Iskoraka se navodi da su jučer na Županijskom sudu u Zagrebu svjedočile majke djece koja su pohađala nastavu u osnovnoj školi Bartol Kašić, a svjedokinje su potvrdile svoje ranije iskaze, svjedočeći da su im djeca prenijela da je vjeroučiteljica izašla izvan okvira udžbenika i učila djecu da je homoseksualnost bolest, odnosno da su homoseksualci bolesni ljudi.

"Svjedokinje su također posvjedočile o brojnim pritiscima kojima su bile izložene nakon što su slučaj prijavile Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa, te medijima. Naime, ravnatelj škole koji je ujedno i muž vjeroučiteljice im je u više navrata fizički prijetio, te prijetio njihovoj djeci snižavanjem ocjena. U školi se radio velik pritisak raspisivanjem peticija za učenike i roditelje u korist vjeroučiteljice, te je vjeroučiteljica na kasnijim satima govorila negativno o svjedokinjama pred djecom. Jednoj od djevojčica, koja se ustala u razredu i prigovorila učiteljici zbog diskriminacije, su snižavane ocjene. Djeca majki koje su prijavile diskriminaciju bila su fizički i verbalno napadana od strane druge djece zbog atmosfere koja se stvorila u školi", navodi se u priopćenju u kojem se dodaje da su jučerašnji prosvjedi imali za cilj potkopati postupak protiv diskriminacije, te izravno utjecati na rad suda.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara