Istražili smo: Zašto nisu te hoće li uopće biti raspisani novi natječaji za energetsku obnovu kuća?

Istražili smo: Zašto nisu te hoće li uopće biti raspisani novi natječaji za energetsku obnovu kuća?

Foto: 123rf

AKO, S CILJEM UŠTEDE ENERGIJE i smanjenja troškova za energente, želite zamijeniti dotrajali krov, vanjsku stolariju ili fasadu na kući, troškove si možete uvelike smanjiti kroz Program energetske obnove obiteljskih kuća kojeg provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj izgrađeno je prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili tek minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). a takve kuće za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode troše čak 70 posto energije. Mjere energetske učinkovitosti mogu tu potrošnju značajno smanjiti, u nekim slučajevima i do visokih 60 posto. S ciljem povećanja energetske učinkovitosti postojećih kuća, smanjenja potrošnje energije i mjesečnih troškova za energente, te smanjenja emisija CO2 u atmosferu, Vlada RH, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode su 27. ožujka 2014.  donijeli Program energetske obnove obiteljskih kuća. U 2015. su donesene i izmjene Programa, kojima se omogućila prijava svim građanima Hrvatske i to izravno u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pojednostavljena je i procedura prijave za poticaj za koji se od prošle godine mogu prijaviti kuće bruto podne površine do 600 četvornih metara ili najviše 3 stambene jedinice, kojima je više od 50 posto površine namijenjeno stanovanju.

Sufinancira se zamjena vanjske stolarije, toplinska zaštitna ovojnica grijanog prostora – vanjskog zida, krova, stropa, ukopanih dijelova i poda, ugradnja kondenzacijskog plinskog kotla. ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije – sunčanih toplinskih pretvarača (kolektora), kotlova na biomasu, dizalica topline, fotonaponskih pretvarača.

Zahvaljujući tim poticajima mnogi su već obnovili svoje kuće, što im je donijelo značajne uštede u potrošnji energije te smanjilo mjesečne troškove  za energente.

No, nakon dvije uspješne sezone, ove godine natječaji za obnovu kuća i višestambenih zgrada, koje mnogi s nestrpljenjem čekaju, još uvijek nisu raspisani. Za vas smo istražili zašto Fond još uvijek nije raspisao sporne natječaje te hoće li građani, kojima su sredstva iz Fonda nužna da bi mogli obnoviti svoje dotrajale kuće, ove godine ostati kratkih rukava. Evo što su nam odgovorili iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Iz EU fondova 100 milijuna eura za obnovu zgrada i kuća

„Od ove godine Republici Hrvatskoj za obnovu stambenog sektora, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, na raspolaganju stoje sredstva europskih fondova, koje planiramo iskoristiti. Riječ je o čak 100 milijuna eura namijenjenih za obnovu zgrada i kuća u periodu do 2020. godine. Navedena sredstva bi Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja trebalo dodijeliti Fondu putem javnog postupka te bi ih zatim Fond, kao korisnik sredstava, trebao dalje prosljeđivati građanima putem Javnih natječaja. Tako postupak prijave projekata koji se sufinanciraju EU sredstvima neće biti kompliciran jer će se građani, odnosno upravitelji zgrada, kad su u pitanju višestambene zgrade, sa svojim zahtjevima javljati direktno Fondu, prema prilično jednostavnoj proceduri kakvu smo prakticirali i do sad, kaže za Index Lidija Tošić, voditeljica Službe za odnose s javnošću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

S obzirom da je riječ o EU sredstvima, Fond je, tvrdi, obavezan prilagoditi određene odrednice programa pa tako i postotak sufinanciranja i postignute uštede.

„Europska pravila projekte energetske obnove tretiraju kao projekte koji svojim korisnicima donose značajne uštede pa samim tim i izravnu financijsku korist. S obzirom na to izgledno je da će se postoci sufinanciranja, sukladno indeksu razvijenosti županija, od sada kretati u rasponu od 40, 45 i 50 posto“ kaže Tošić. Podsjetimo, do sada su se postotci sufinanciranja kretali od 40 posto, preko 60 posto za brdsko planinska područja i drugu skupinu otoka pa do čak 80 posto za područja posebne državne skrbi i prvu skupinu otoka.

Na pitanje hoće li se postrožiti i kriterij  po kojemu energetska obnova kuće mora rezultirati s najmanje 30 posto uštede, Tošić odgovara, „Što se tiče kriterija od 50 posto, umjesto dosadašnjih 30 posto uštede taj se kriteriji razmatra i definira slijedom dodatnih analiza i studija koje su provedene u skladu za zahtjevima korištenja EU fondova. Međutim moramo napomenuti kako su zgrade, koje su do sada ostvarile pravo na sredstva Fonda, kroz prošlogodišnji program, prosječno po zgradi uštedjele 62 posto energije potrebne za zagrijavanje prostora. Novi postotak ušteda stoga većini zgrada neće biti nikakva barijera za provedbu projekata, jer su obično uštede barem 10 posto veće od toga, a ujedno veći postotak ušteda stanarima povećava isplativost same investicije, što također nije zanemarivo“, kaže naša sugovornica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
Ističe kako je jedna od važnih izmjena u 2016. Godini i to što će se prethodna 2 javna poziva (za certificiranje i izradu projektne dokumentacije) spojiti s javnim natječajem za samu obnovu na način da će i certificiranje i izrada projektne dokumentacije biti opravdani troškovi koji će biti plaćeni korisnicima retroaktivno.

„Ideja je da sufinanciranje energetskih pregleda i izrade projektne dokumentacije bude u razini 85 posto sredstava, dok su do sada pregledi bili sufinancirani s 40, 60 ili 80 posto, a izrada projektne dokumentacije sa 100 posto. Vjerujemo kako će ovakav pristup olakšati korisnicima cijeli proces prijave jer neće biti potrebno s istom namjerom projekt prijavljivati na svaku fazu posebno već će moći svu papirologiju predati samo jednom“, pojašnjava Tošić.

Izgledno je da će natječaji, umjesto u srpnju, biti raspisani tek na jesen


Tijekom godine Fond je, kako kaže Tošić, intenzivno radio na usklađenju dosadašnjih uvjeta sufinanciranja, u suradnji sa svim nadležnim institucijama: Ministarstvom regionalnog razvoja, Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja i Europskom komisijom.

„Sve bitne odrednice programa su posložene te je predložen optimalan model provedbe, koji bi se prvo trebao primijeniti na program sufinanciranja višestambenih zgrada, a potom, uz manje modifikacije, i na program obnove obiteljskih kuća. S obzirom na dinamiku kojom smo krenuli u pregovore, raspisivanje oba natječaja – za obnovu kuća i višestambenih zgrada smo inicijalno planirali u srpnju, kao što smo i najavljivali. Međutim, predloženi model još nije finalno odobren pa je izgledno da će ti natječaji biti na jesen. No građani mogu računati na to da će Fond, kao i sa svim dosadašnjim programima, informacije pripremiti na vrijeme te omogućiti detaljne upute na web stranici, ali i putem medija o tome tko se i kako može prijaviti za sufinanciranje“, poručuje Tošić.
 
„Natječaj može biti raspisan odmah, no ministar pregovara kako bi za građane postigao što bolje uvjete sufinanciranja“

„S natječajem možemo izaći odmah, no Europska komisija trenutno predlaže postotke sufinanciranja u rasponu od 40 do 50 posto. Ministar Tolušić pak smatra da ti uvjeti koje predlaže Europska komisija nisu prihvatljivi. Naime, neke zemlje članice EU imaju mnogo veći postotak sufinanciranja te stoga trenutno pregovaramo s Europskom komisijom da i Hrvatskoj dopusti isti taj postotak, čime bi se hrvatskim građanima smanjili troškovi energetske obnove. Cilj nam je da postoci sufinanciranja budu što bliže onima koje je do sada raspisivao Fond“, kaže za Index mr.sc. Ana Odak, glasnogovornica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dodajući kako se nada da će natječaji biti raspisani najkasnije u rujnu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara