Istraživanje GfK: Potrebno voditi računa o hrvatskom jeziku

PO PODACIMA ankete Centra za tržišna istraživanja GfK, građani Hrvatske smatraju da je potrebno voditi računa o hrvatskom jeziku.

Anketa provedena sredinom prosinca na uzorku od 1000 stanovnika starijih od 15 godina pokazuje da građani, gotovo jedinstveno, njih čak 96 posto, smatraju kako je potrebno voditi brigu o hrvatskom jeziku.

Vrlo veliku podršku brizi za hrvatski jezik posebno ističu građani Istre s Primorjem (76 posto) te Like, Korduna i Banovine (75 posto) i sjeverne Hrvatske (71 posto), a nešto manje od prosjeka ispitanici u Zagrebu s okolicom i Dalmaciji (60 posto) te Slavoniji (59 posto).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Anketa pokazuje da svijest o brizi za jezik raste s godinama. Tek 49 posto ispitanika u dobi od 20 do 24 godine smatra brigu o jeziku vrlo važnom, dok je to kod građana starijih od 60 godina istaknuto u oko 75 posto slučajeva.

Vrlo veliku potrebu o brizi za hrvatski jezik više ističu ispitanici višeg stupnja obrazovanja. Kod ispitanika s osnovnom školom ta je briga na razini od 65 posto, a kod najvišeg stupnja obrazovanja penje se na 74 posto.

Ispitanici viših osobnih primanja također češće izražavaju potrebu za brigom o hrvatskom jeziku. Visina osobnih primanja pokazuje da se osobe s najnižim prosječnim mjesečnim primanjima tek u oko 56 posto slučajeva izjašnjavaju za potrebu vrlo velike brige o jeziku, dok kod onih s najvišim primanjima taj postotak iznosi oko 84 posto.

Prosječna ocjena od 4,6 na skali od 1 do 5, gdje je 1 - vrlo nepotrebno do 5 - vrlo potrebno, upućuje odgovorne da se, u najširem smislu, ozbiljno treba voditi briga o hrvatskom jeziku, pokazuje istraživanje GfK.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara