Iz Vlade u Sabor nije stigao zahtjev za ratifikaciju sporazuma s Austrijom, koji se ne odnosi na austrijsku imovinu oduzetu do 1955.

Iz Vlade u Sabor nije stigao zahtjev za ratifikaciju sporazuma s Austrijom, koji se ne odnosi na austrijsku imovinu oduzetu do 1955.
NAKON jučerašnjeg obraćanja predsjednika Stjepana Mesića u kojem je kritizirao nacrt Sporazuma o obeštećenju Austrijanaca protjeranih nakon 1945., Ministarstvo pravosuđa danas je objavilo kronologiju postupka, navodeći da prema tom nacrtu pravo na obeštećenje nemaju osobe koje su mogle biti obeštećene ili su na to imale pravo prema ranijim pravnim aktima.

Nacrt Sporazuma u pravilu se odnosi na imovinu koja je moguće oduzeta Austrijancima nakon 1955., kada je tadašnja FNRJ potpisala državni Ugovor o uspostavi nezavisne i demokratske Austrije. Dakle, sva imovina oduzeta austrijskim fizičkim i pravnim osobama u vremenu do 1955, a koja se nalazila na teritoriju Hrvatske ne potpada pod nacrt Sporazuma, navodi Ministarstvo i dodaje da se hrvatska Vlada u cijelosti pridržava ranije sklopljenih ugovora po bivšoj SFRJ te nema namjeru mijenjati ranije riješene odnose.

Navedenim Državnim ugovorom o uspostavi nezavisne i demokratske Austrije od 15. svibnja 1955. izričito je propisano da tadašnja FNRJ ima pravo zaplijeniti, zadržati ili likvidirati austrijsku imovinu, prava i interese koji se nalaze na jugoslavenskoj teritoriji na dan stupanja na snagu toga Ugovora te da se austrijska vlada obvezala obeštetiti austrijske državljane čija je imovina u provedbi tog ugovora oduzeta.

U provedbi tog Državnog ugovora donesena je i Odluka da se Ugovor odnosi isključivo na osobe koje su morale imati austrijsko državljanstvo na dan Anschlussa (13. ožujka 1938.) kao i na dan uspostavljanja Austrije 28. travnja 1945. Temeljem toga austrijskim fizičkim i pravnim osobama na teritoriju Hrvatske oduzeta je sva imovina, a obvezu obeštećenja preuzela je tadašnja Austrija.

Tim aktom, navodi Ministarstvo nije bilo pokriveno oduzimanje imovine po izmjenama Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća, a što je kasnije pokriveno Ugovorom između SFRJ i Republike Austrije potpisanim 19. ožujka 1980. u Beču gdje je dogovoreno da tadašnja SFRJ isplaćuje Austriji 2.400.00 austrijskih šilinga na ime te oduzete imovine.

U "Informaciji o tijeku pregovora za sklapanje Nacrta sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Austrije o pitanjima vezanim uz naknadu za oduzetu imovinu" Ministarstvo podsjeća da su temelj sada predloženog sporazuma odluka Ustavnog suda iz 1999., Saborske izmjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine iz 2002. te pregovori s Austrijom o ispunjavanju odredbi tog Zakona koji su započeli prije sedam godina. Također dodaju da je pregovore formalizirala bivša vlada kada je u travnju 2003. donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za obnavljanje priprema potrebnih za pokretanja postupka za sklapanje bilateralnih ugovora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
?Nakon donošenja takve odluke, održana su tri formalna kruga pregovora i to za vrijeme prethodne Vlade u Zagrebu 18. lipnja 2003. i u Beču 22. listopada 2003., dok su u vrijeme ove Vlade održani pregovori 4. travnja 2005. u Vukovaru, kažu u Ministarstvu.

?"Polazište za sve ove pregovore bilo je da se ne mogu, direktno ni indirektno, mijenjati i drukčije propisivati oni odnosi koji su bili uređeni ranijim bilateralnim ugovorima Austrije i bivše SFRJ ili austrijskim saveznim zakonima".

U sinoćnjem obraćanju naciji putem nacionalne televizije predsjednik Mesić prijedlog sporazuma nazvao je "opasnim presedanom koji neće imati učinka samo na Republiku Hrvatsku". Navodeći razloge zbog kojih se protivi sporazumu Mesić je, među ostalim, naveo da je pitanje imovine riješila bivša Jugoslavija.

Sabor: Iz Vlade nije stigao zahtjev za ratifikaciju sporazuma s Austrijom

Iz Banskih dvora u Hrvatski sabor nije stigao formalni zahtjev za ratifikaciju Sporazuma između Hrvatske i Austrije o pitanjima vezanim uz naknadu za oduzetu imovinu, neslužbeno se danas doznaje u Saboru.

Da bi Sabor ratificirao taj sporazum, iz Vlade mu mora stići zakonski prijedlog za potvrđivanje, a toga nema.

Vlada je koncem rujna utvrdila Odluku o pokretanju postupka za sklapanje tog sporazuma.

U toj Odluci uz ostalo se određuje i hrvatsko izaslanstvo za vođenje pregovora u kojem su predstavnici ministarstava pravosuđa, financija i vanjskih poslova i europskih integracija i Državnog odvjetništva.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara