Izmjene Zakona o najmu stanova, koje je predložilo Ministarstvo za javne radove, konačno bi trebale riješiti stambeno pitanje zaštićenih najmoprimaca, stanara u tzv. nadstojničkim stanovima, odnosno onih koji su nekadašnje zajedničke prostorije preuredili u stanove.

Prijedlog tih izmjena, o kojima će u četvrtak odlučivati hrvatska Vlada, predviđa i promjenu sustava obračuna zaštićene najamnine.

Izmjene bi trebale potaknuti zaštićene najmoprimce, stanare u privatnim stanovima, te one koji stanuju u tzv. nadostojničkim stanovima da uz potporu države i eventualno jedinica lokalne samouprave kupe vlastiti stan.

Stanari u nadstojničkim stanovima stekli bi pravni status najmoprimca na rok od 20 godina, pravo da u tom razdoblju plaćaju zaštićenu najamninu te da dobiju bespovratnu subvenciju za kupnju stana.

Po popisu stanovništva iz prošle godine u Hrvatskoj je bilo 11.966 takvih stanova.

Ministarstvo za javne radove procjenjuje da bi za subvencioniranje kupnje tih stanova kroz idućih šest do sedam godina država trebala osigurati oko 600 milijuna kuna.

Imajući u vidu da bi se zakon mogao donijeti u 2003., sredstva za prvu godinu primjene osigurala bi se u okviru sredstava predviđenih za društveno-poticanu stanogradnju i to do 20 posto tog iznosa.

Izmjenama zakona o najmu stanova, zaštićena najamnina bi se uskladila s ekonomskim kriterijima troškova redovitog održavanja zgrade, nevezano za socijalne elemente najamnine o kojima bi brinula socijalna skrb.

Naime, najniža zaštićena najamnina sada iznosi 1,53 kune po kvadratu stana, pa se tim sredstvima ne mogu pokriti troškovi njegova održavanja. Zajednička pričuva, često je veća od zaštićene najamnine.