Jalta: 60. obljetnica konferencije na kojoj je podijeljen svijet

"Podjela svijeta", koju su prije 60 godina na povijesnoj Konferenciji u Jalti na ukrajinskom poluotoku Krimu dogovorili Josef Staljin, Winston Churchill i Theodore Roosevelt, dominirala je u međunarodnoj politici druge polovice 20. stoljeća do okončanja Hladnog rata, a njezine se posljedice osjećaju i danas.

Na poticaj američkoga predsjednika Roosevelta, u Jalti su se 4. veljače 1945. godine, s približavanjem kraja Drugog svjetskog rata, sastali Staljin, Churchill i Roosevelt - vođe najvećih savezničkih država antihitlerovske koalicije.

Konferencija, koja je trajala do 11. veljače, imala je veliki utjecaj na završetak rata i poslijeratno uređenje svijeta. Trojica čelnika najveću su pozornost posvetila sudbini poslijeratne Njemačke, ali i pitanjima Poljske, Jugoslavije, te mira u svijetu.

Nakon što su uskladili najhitnije vojne planove za okončanje rata, čelnici SSSR-a, Velike Britanije i SAD-a postigli su sporazum o podjeli Njemačke u okupacijske zone kojima će upravljati po jedna od četiriju savezničkih država: Velika Britanija, SAD, Sovjetski Savez i Francuska.

"Naša je nepokolebljiva volja uništiti njemački militarizam i nacionalsocijalizam, te da se pobrinemo za to da Njemačka nikada više ne bude u stanju narušiti svjetski mir", istaknuli su tada Roosevelt, Churchill i Staljin, te s tim ciljem odlučili da će se nakon okončanja Drugog svjetskog rata provesti vojna, gospodarska i politička demobilizacija i denacifikacija Njemačke i osigurati plaćanje reparacija oštećenim državama.

Na konferenciji u Jalti razgovaralo se i o daljnjem izgrađivanju međunarodne organizacije za održanje mira i sigurnosti u svijetu - Ujedinjenih naroda - čiji su temelji već utvrđeni na skupu u Dumbarton Oaksu, godinu dana ranije. Roosevelt, Churchill i Staljin razgovarali su i o sudbini Jugoslavije, te se dogovorili da o sastavu nove jugoslavenske vlade sporazumno odluče Josip Broz Tito i predstavnik jugoslavenske emigrantske vlade u Londonu Ivan Šubašić, ističući da u toj novoj vladi ne smiju biti uključeni oni koji su se kompromitirali surađujući s nacistima.

Trojica čelnika postigla su i dogovor o Poljskoj i njezinim granicama - odlučeno je da se osnuje poljska vlada narodnog jedinstva, te da se raspišu slobodni izbori.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon Konferencije u Jalti, uslijedila je Potsdamska konferencija u srpnju i kolovozu iste godine.

Dva mjeseca poslije povijesne konferencije u Jalti, Roosevelt je bio mrtav, u svibnju je Njemačka kapitulirala, a u kolovozu iste godine kapitulirao je i Japan.

U svijetu, čije su granice krojile velike sile, 30 milijuna Europljana moralo je napustiti svoje domove, milijuni vojnika raspoređeni su u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i zemljama istočne Europe. Velike sile, smatraju povjesničari, Europu su podijelili na interesna područja po starim kriterijima, te je bilo jasno da će se dogoditi jedino moguće: nepoštedni, Hladni rat.

Kraj Hladnoga rata, pad Berlinskoga zida 1989. godine, kao i pad sovjetskog režima 1991. izbrisali su sa zemljovida željeznu zavjesu koja je dijelila Europu. Prošle je godine u Europsku uniju i NATO ušla većina nekadašnjih sovjetskih srednjoeuropskih "satelita", čime je Moskva, prema mišljenju analitičara, de facto izgubila ono što je dobila u Jalti.

Ukrajinske vlasti podignut će, povodom 60. godišnjice Konferencije u Jalti, spomenik - trostruku brončanu figuru Roosevelta, Churchilla i Staljina. Taj će spomenik pokazivati trojicu saveznika kako sjede jedan pored drugoga, prema poznatim povijesnim fotografijama.

(Hina) xnab ydv

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara