Janša izabran za mandatara nove vlade
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SLOVENSKI parlament u utorak je na izvanrednoj sjednici za mandatara nove vlade većinom glasova izabrao predsjednika Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janšu, što je prvi korak ka uspostavi nove vlade prema rezultatima izbora održanih 3. listopada na kojima je Janšina stranka dobila 29 od 90 mjesta u parlamentu i mogućnost za sastavljanje nove koalicije.
Janša sada u roku 15 dana parlamentu mora predložiti ministarsku ekipu o kojoj se ponovno glasuje, a prije toga dogovoriti odnose sa strankama u koaliciji.
Od 85 zastupnika koji su pristupili tajnom glasovanju, za Janšu kao mandatara nove vlade glas je dalo njih 57, 27 zastupnika bilo je protiv, dok je jedan glasački listić bio nevažeći.
Janša je u utorak izjavio da se nada da će nova vlada početi funkcionirati do kraja ovoga mjeseca, a prilikom njenog potvrđivanja u parlamentu predstavit će se i detaljniji program njenog rada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iako je najavio da će ugovor o suradnji ponuditi i liberalnim demokratima (LDS) dosadašnjeg premijera Antona Ropa, malo je vjerojatno da će biti formirana "velika", odnosno crno-crvena koalicija dviju najvećih stranaka u sadašnjem parlamentu.
"Za sada za to ne vidimo dovoljno dobrih razloga", izjavio je Milan Cvikl, zastupnik LDS-a u parlamentu i dosadašnji ministar europskih poslova u vladi premijera Antona Ropa.
LDS će tako po svoj prilici ostati u "konstruktivnoj opoziciji", jednako kao i Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD) Boruta Pahora.
Mandatar za sastav nove slovenske vlade u svom je nastupu pred zastupnicima u pomirljivom tonu ocijenio da je u Sloveniji nakon uspješnog ulaska u Europsku uniju i NATO potrebno uspostaviti tolerantan odnos vlasti i oporbe, te dokinuti podjele iz prošlosti, osobito one ideološke koje proizlaze iz II. svjetskog rata.
Budući slovenski premijer najavio je da će Slovenija u mandatu njegove vlade djelovati na pozitivnim dostignućima prijašnje, te angažirano i djelatno surađivati u euroatlantskim institucijama, pri ćemu će štititi nacionalne interese i nacionalni identitet. Janša je najavio porezne promjene usmjerene na manje oporezivanje osobnih dohodaka, liberalniji odnos prema stranom kapitalu i investicijama, povlačenje države kao vlasnika dobrog dijela infrastrukture i javnih poduzeća.
Govoreći o osnovama vanjske politike Janša je među ostalim rekao da su problemi koji postoje između Hrvatske i Slovenije naslijeđeni iz vremena bivše Jugoslavije, da ih treba rješavati na osnovi strateškog partnerstva , a ne konfliktom i da pri tome rješenja ne smiju ići na štetu ni jedne ni druge strane. Predložio je i osnivanje stručnih, nepolitičkih povjerenstava koja bi omogućila da se pitanja prebace iz političkog na stručni teren.
Govoreći o euroregiji koja je ponuđena od strane lokalnih vlasti u talijanskoj pokrajini Friuli-Giulia, Janša je rekao da Slovenija u toj inicijativi treba biti aktivna i nastojati dati svoje prijedloge koji će biti bez povijesnih opterećenja, a istodobno iskoristiti svoj položaj "prioritetne lokacije sredozemno-srednjoeuropskih i zapadno-istočnih odnosa" budući da se Slovenija nalazi na mjestu križanja važnih europskih prometnih koridora.
Janša sada u roku 15 dana parlamentu mora predložiti ministarsku ekipu o kojoj se ponovno glasuje, a prije toga dogovoriti odnose sa strankama u koaliciji.
Od 85 zastupnika koji su pristupili tajnom glasovanju, za Janšu kao mandatara nove vlade glas je dalo njih 57, 27 zastupnika bilo je protiv, dok je jedan glasački listić bio nevažeći.
Janša je u utorak izjavio da se nada da će nova vlada početi funkcionirati do kraja ovoga mjeseca, a prilikom njenog potvrđivanja u parlamentu predstavit će se i detaljniji program njenog rada.
"Za sada za to ne vidimo dovoljno dobrih razloga", izjavio je Milan Cvikl, zastupnik LDS-a u parlamentu i dosadašnji ministar europskih poslova u vladi premijera Antona Ropa.
LDS će tako po svoj prilici ostati u "konstruktivnoj opoziciji", jednako kao i Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD) Boruta Pahora.
Mandatar za sastav nove slovenske vlade u svom je nastupu pred zastupnicima u pomirljivom tonu ocijenio da je u Sloveniji nakon uspješnog ulaska u Europsku uniju i NATO potrebno uspostaviti tolerantan odnos vlasti i oporbe, te dokinuti podjele iz prošlosti, osobito one ideološke koje proizlaze iz II. svjetskog rata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Budući slovenski premijer najavio je da će Slovenija u mandatu njegove vlade djelovati na pozitivnim dostignućima prijašnje, te angažirano i djelatno surađivati u euroatlantskim institucijama, pri ćemu će štititi nacionalne interese i nacionalni identitet. Janša je najavio porezne promjene usmjerene na manje oporezivanje osobnih dohodaka, liberalniji odnos prema stranom kapitalu i investicijama, povlačenje države kao vlasnika dobrog dijela infrastrukture i javnih poduzeća.
Govoreći o osnovama vanjske politike Janša je među ostalim rekao da su problemi koji postoje između Hrvatske i Slovenije naslijeđeni iz vremena bivše Jugoslavije, da ih treba rješavati na osnovi strateškog partnerstva , a ne konfliktom i da pri tome rješenja ne smiju ići na štetu ni jedne ni druge strane. Predložio je i osnivanje stručnih, nepolitičkih povjerenstava koja bi omogućila da se pitanja prebace iz političkog na stručni teren.
Govoreći o euroregiji koja je ponuđena od strane lokalnih vlasti u talijanskoj pokrajini Friuli-Giulia, Janša je rekao da Slovenija u toj inicijativi treba biti aktivna i nastojati dati svoje prijedloge koji će biti bez povijesnih opterećenja, a istodobno iskoristiti svoj položaj "prioritetne lokacije sredozemno-srednjoeuropskih i zapadno-istočnih odnosa" budući da se Slovenija nalazi na mjestu križanja važnih europskih prometnih koridora.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati