Javni dug krajem prvog kvartala 288,3 milijarde kuna
Graf: RBA
UKUPNI javni dug krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja spustio se na 288,3 milijarde kuna ili 85,8 posto BDP-a. Tako je u odnosu na veljaču (i pored ožujskog plasmana državne obveznice na domaćem tržištu u iznosu od 4 milijardi kuna) ukupni javni dug niži za 1,3 milijardi kuna ili 0,5 posto mjesečno, navodi se u analizi RBA.
U ožujku je po prvi puta zabilježen i pad javnog duga na godišnjoj razini (za 4,7 milijardi kuna ili 1,6 posto). Umjerenija proračunska potrošnja (u razdoblju privremenog financiranja) te usporenije zaduživanje opće države tijekom prva tri mjeseca rezultirali su padom ukupnog javnog duga u odnosu na kraj prošle godine i to za 1,3 milijardi kuna ili 0,5 posto.
Smanjenju javnog duga na kraju prvog tromjesečja ove godine dijelom je pridonijelo i jačanje kune u odnosu na euro (srednji devizni tečaj EUR/HRK u ožujku je bio niži za 1,3 posto mjesečno odnosno 1,6 posto godišnje), što je obzirom na valutnu strukturu duga utjecalo na niži nominalni iskaz duga u kunama.
Značajno smanjenje inozemne komponente duga
Padu javnog duga ponajprije je doprinijelo značajno smanjenje inozemne komponente javnog duga koja je krajem prvog tromjesečja iznosila 113,2 milijardi kuna (spustivši svoj udio u ukupnom javnom dugu na 39,2 posto). U odnosu na veljaču, inozemni javni dug je niži za 3,9 milijardi kuna (3,3 posto) dok je na godišnjoj razini zabilježio pad od preko 10,5 milijardi kuna (8,5 posto). Također, tijekom prva tri mjeseca inozemni javni dug se smanjio za 5 milijardi kuna u odnosu na prosinac prošle godine (pad za 4,3 posto). S druge strane, spomenuto izdanje državne obveznice na domaćem tržištu odrazilo se na rast unutarnje komponente javnog duga koja je koncem ožujka iznosila 175,4 milijardi kuna, zabilježivši rast na mjesečnoj i godišnjoj razini (1,5 posto odnosno 3,4 posto). U odnosu na kraj prošle godine unutarnji javni dug je viši za 3,7 milijardi kuna (2,2 posto).
Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem prvog tromjesečja je javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio na 164,2 milijardi kuna čineći udio od 56,9 posto u ukupnom javnom dugu. Obzirom na spomenuto izdanje državne obveznice, dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica je koncem ožujka viši za 1,7 milijardi kuna u odnosu na kraj 2015. (1,1 posto). U istom promatranom razdoblju, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 19,7 milijardi kuna čineći udio od 6,8 posto u ukupnom javnom dugu (0,3 postotna boda više u odnosu na kraj 2015.). Istovremeno su se državne obveze po kreditima smanjile na 104,7 milijardi kuna zabilježivši pad od gotovo 4 milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine (3,6 posto).
"U ovoj godini očekujemo nastavak usporavanja rasta javnog duga, a s obzirom na izgledan nastavak rasta gospodarstva njegov udio u BDP-u trebao bi zabilježiti tek blagi pomak", prognoziraju analitičari RBA.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati