Jeftino sudovanje hrvatski nacionalni sport

Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić smatra da je sudovanje u Hrvatskoj jeftino zbog čega je tužakanje privatnih, ali i pravnih osoba postalo gotovo "nacionalnim sportom", čemu u prilog može ići i podatak Vrhovnog suda da je lani na sudovima bilo oko 3,1 milijun predmeta.

Crnić je takvu ocjenu dao ovoga tjedna na okruglom stolu "Pristupačnost pravosuđa građaninu" koji je organiziralo Ministarstvo pravosuđa.

Govoreći o otvorenosti sudova građanstvu, izjavio je da bi se, sudeći po broju predmeta i broju stanovnika, moglo reći da su "svi hrvatski građani imali pristup sudovima". Upozorio je da je sudovanje za hrvatske građane postalo financijski prihvatljivo, odnosno isuviše jeftino, pa je uzajamno tužakanje privatnih, ali i pravnih osoba postalo gotovo "nacionalnim sportom".

Crnić smatra da je razlog tomu dijelom i jer se građani premalo služe izvansudskim načinima rješavanja sporova, što sudove dovodi "u gotovo bezizglednu situaciju". Stoga se posredno zauzeo za povećanje sudskih troškova i afirmiranje alternativnih načina rješavanja sporova.

"Moraju li sudovi rješavati, na primjer, i takav problem kao što je neplaćena tramvajska karta", pita se Crnić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt ustvrdila je da rješavanje nagomilanih predmeta traži prihvaćanje europskih standarda, reorganizaciju i modernizaciju te dodatno zapošljavanje novih sudaca na određeni rok, ali i afirmiranje besplatne pravne pomoći, osobito za socijalno ugrožene kategorije ljudi. Ministrica je upozorila da je, međutim, Hrvatska odvjetnička komora primjerice 2002. odobrila samo 350 molbi za pružanje besplatne pravne pomoći. Škare Ožbolt se također smatra da je nužno poticati vansudski način rješavanja sporova.

Pravni stručnjak pri povjerenstvu Europske komisije za učinkovitost pravosuđa Alan Uzelac istaknuo je da je europska tendencija pojeftinjenje sudskih postupaka i, naravno, modernizacija pravosudnih sustava. Podaci kojima raspolaže, a dosad nisu nigdje publicirani, pokazuju da pravosudni sustav svakog stanovnika Hrvatske stoji oko 30 eura, slovenskog 50, austrijskog 70 eura, a s druge strane mađarskog 27, češkog 20, rumunjskog tek 5,5 eura. Nadalje, sa 135,6 sudaca na 100 tisuća stanovnika, Hrvatska je u samom europskom vrhu, a od zemalja s prostora bivše zajedničke države ispred je samo Srbija i Crna Gora s oko 145 sudaca na 100 tisuća stanovnika.

Uzelac je mišljenja da zapošljavanje novih sudaca može biti tek privremena mjera za rješavanje nagomilanih problema hrvatskog pravosuđa, a prava dugotrajna rješenja treba tražiti u suvremenoj učinkovitoj organizaciji, tehnološkoj modernizaciji i afirmaciji vansudskih oblika rješavanja privatnih, poslovnih i drugih prijepora.

Predsjednik Vrhovnog suda, ministrica pravosuđa i Uzelac složili su se da pravosuđe mora biti javna služba pristupačna građanima, a građani, kako se to u posljednje vrijeme govori u EU, korisnici pravosuđa (user of justice). Ministrica je, pak, uvjerena da će najkasnije do 2007. Hrvatska i dobiti takvo europsko pravosuđe.

(Hina) xdluc yso

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara