Foto: AFP

DOK SE od Kine zadnjih tjedana očekuju milijarde za kupovinu obveznica koje bi spasile stabilnosti eura,  s Dalekog istoka raste broj "trulih" kredita sve se češće spominje kriza i u golemoj domaćoj ekonomiji. 

Kako piše Deutsche Welle, čak i kineski državni mediji objavljuju alarmantne usporedbe s američkom hipotekarnom krizom, koja je 2008. uzrokovala globalni slom financijskog sustava.

"Truli" kineski krediti posljedica su u milijardama vrijednog programa za poticanje gospodarskog rasta, zbog čega se sivi bankarski sustav zadnje dvije godine nevjerojatno brzo i nekontrolirano razvijao.

Procjenjuje se da između 10 i 20 posto svih novih kredita potječe s neformalnog kineskog  kreditnog tržišta: nepregledne mješavine tvrtki, ulagača, ilegalnih kreditora i lihvara bez skrupula.

Oštre mjere protiv lihvara najavio je i kineski premijer Wen Jiabao, a pomoć je obećao malim i srednjim kompanijama koje nisu mogle dobiti kredite od velikih banaka, pa su se okrenuli sivom bankarskom sustavu s izuzetno visokim kamatama.

Kineska mala i srednja poduzetnička klasa očekivala je da će slabije poslovanje nadoknaditi upravo tim novim kreditima i ulaganjima koja obećavaju brzu zaradu, no situacija se promijenila nagore, pada izvoz, a time i zarada. U Kini munjevito raste broj tvrtki koje proglašavaju bankrot.

Stručnjaci, međutim, pojašnjavaju da financijski sustav u Kini - sa svojim državnim bankama, kontrolom kapitala, visokim novčanim rezervama i niskom dozom transparentnosti - funkcionira drugačije od bankarskog sistema na Zapadu, piše Deutsche Welle.

Velika opasnost prijeti i od pada povjerenja štediša, jer su Kinezi svjetski prvaci u štednji. Kako novac kroz inflaciju gubi na vrijednosti, komunističko vodstvo se plaši socijalnih i političkih napetosti. Kakva bi iskra u Kini mogla izazvati požar velikih razmjera, još nitko ne može reći.