Kanibalizam potaknuo širenje bolesti mozga

KANIBALIZAM je, prije nekoliko tisuća godina, mogao proširiti smrtonosnu bolest mozga, ali i pomoći ljudima da razviju otpornost na nju, objavili su znanstvenici.

Genetske studije pokazuju da ljudi širom svijeta imaju slične predispozicije za otpornost na bolest poznatu kao Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJD), kažu znanstvenici s University College u Londonu.

Bolest koju uzrokuje vrsta proteina, tzv. prioni, prirodno se pojavljuje u približno milijun ljudi. Neizlječiva je i smrtonosna, a oštećenja u mozgu koja uzrokuje dovode do demencije i smrti.

Bolest slična CJD-u, tzv. kuru, bila je uobičajena među stanovništvom Papue Nove Gvineje i usko je povezana s kanibalističkim ritualima. Znanstvenici stoga zaključuju da je konzumiranje mozga moglo uzrokovati i različite oblike CJD-a.

"Ovo je antropološki dokaz da kanibalizam nije rijetkost koja se zbivala u Novoj Gvineji", rekao je voditelj studije John Collinge.

On i njegovi kolege u Londonu, Papui Novoj Gvineji i Australiji genetski su analizirali narod Fore, poznat po svojim pogrebnim ritualnim gozbama.

Australski naseljenici iskorijenili su kanibalističke običaje, no velik broj ljudi koji su u djetinjstvu jeli ljudsko meso još žive. Meso su jele uglavnom žene i djeca, kažu znanstvenici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Po njihovim procjenama, od bolesti kuru godišnje je katkada umrlo i do jedan posto ukupnog stanovništva, a neka sela gotovo su ostala bez mladih odraslih žena.

Stručnjaci su uzeli krvne uzorke jedne pripadnice naroda starije od 50 godina i genetski ih analizirali. Utvrdili su da je genetska mutacija, za koju se zna da štiti od prionske bolesti, puno češća u tih žena, koje su preživjele unatoč tome što su bili kanibali, nego kod mlađih pripadnika plemena.

To upućuje da su žene, koje su doživjele 50 godine i više, preživjele baš zahvaljujući toj genetskoj mutaciji.

Znanstvenici su se pozabavili i genetikom ljudi diljem svijeta i utvrdili da je mutacija koja štiti od prionskih bolesti uobičajena i ravnomjerno raspoređena.

To otkriće pokazuje da su genetske mutacije starije od 500.000 godina, zaključuju znanstvenici.

(Hina) bcav dgk

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara