Tekst: J.D.
Foto: AFP

ZNANSTVENICI su upozorili na dosad nezamijećen problem naftne mrlje u Meksičkom zaljevu: nafta sadrži ogromne količine prirodnog plina koji bi mogao dodatno ugroziti ekosustav Zaljeva.

John Kessler, profesor sa Sveučilišta u Teksasu, rekao je za AP da nafta u zaljevu sadrži oko 40 posto metana, u usporedbi sa pet posto koliko se nalazi u običnim zalihama nafte. To znači da su u Zaljev ušle ogromne količine metana, što bi moglo stvoriti tzv. "mrtve zone", u kojima ima tako malo kisika da ništa ne može preživjeti. Kessler je rekao da se radi o "najvećoj erupciji metana u modernoj ljudskoj povijesti".

Opasni plin

Metan je bezbojna, zapaljiva supstanca bez mirisa i jedan od glavnih sastojaka prirodnog plina koji se koristi za grijanje domova. Prije nego što se nafta izvučena iz zemlje šalje u rafinerije, obično se spali višak prirodnog plina, što je točno ono što je BP učinio dok je prikupljao 22 milijuna litara nafte u zaljevu. Otkad se počela prikupljati nafta, spaljeno je oko 150 milijuna kvadratnih metara plina, što je dovoljno za grijanje 450.000 domova tijekom četiri tjedna.

Ipak, problem nije u prikupljenoj, nego u nafti koja se izlila u more i za sobom ostavila velike količine metana. Znanstvenici još uvijek pokušavaju izračunati koliko je nafte iscurilo u more i kako će to utjecati na cijelu tragediju. Metan je usto već imao veliku ulogu u cijeloj katastrofi. Vjeruje se da je eksploziju na platformi Deepwater Horizon uzrokovala upravo nakupina metana. Kristali metana također su se nakupili u prvoj kupoli postavljenoj na izvor, što je označilo kraj tog pokušaja zaustavljanja nafte.

Potencijalno velika šteta za okoliš

Sada se promatra kakav će metan imati utjecaj na okoliš. Mikrobi koji žive u moru hrane se naftom i prirodnim plinom i troše velike količine kisika, koji im je potreban za probavljanje hrane. Kako vuku sve veće količine kisika iz vode, to stvara dva problema. Kad razina kisika dovoljno padne, more prestaje razgrađivati naftu, a bez kisika život u moru ne uspijeva.

Znanstvenici su početkom lipnja istraživali 25 kilometara dug podvodni stup nafte koji se kreće jugozapadno od mjesta istjecanja nafte. Otkrili su da je koncentracija metana oko tog stupa 10.000 puta veća nego što je normalno, te da je razna kisika opala za 40 posto ili više. Neki dijelovi naftnog stupa isisali su skoro pa dovoljno kisika da bi stvorili tzv. "mrtvu zonu", regiju u kojoj ne mogu uspijevati nikakvi aerobni organizmi.

Kessler je došao do sličnih zaključaka. Otkad je počeo istraživati slučaj, kaže da je već pronašao područja na dubini od oko 300 metara u kojima je razina kisika pala za dva do 30 posto. Pad razine kisika nije neobičan u plitkim vodama, ali jest u dubokim i zato znanstvenici uopće ne znaju kakve će utjecaje cijela katastrofa imati na ekosustav dubokih voda.