Katolička crkva u BiH inzistira na ugovoru sa Svetom Stolicom

POLOŽAJ i status katoličke crkve u Bosni i Hercegovini može biti uređen samo temeljem međudržavnog sporazuma vlasti te zemlje i Svete Stolice i na tome će se dosljedno inzistirati, izjavio je u petak za Hinu kancelar Vrhbosanske nadbiskupije Ivo Tomašević komentirajući činjenicu da je Parlament BiH ranije ovog tjedna usvojio Zakon o vjerskim slobodama i položaju vjerskih zajednica u BiH.

"Taj zakon za nas može biti samo prijelazno rješenje", kazao je Tomašević pojašnjavajući kako se ovime mogu privremeno otkloniti apsurdni problemi poput onoga da Crkva u BiH do sada nije uopće imala status pravne osobe pa tako, primjerice, nije mogla imati čak ni bankovni račun niti legalno plaćati svoje račune ili primati donacije.

Zakon o vjerskim slobodama i položaju vjerskih zajednica što ga je u srijedu, nakon dugotrajnog usuglašavanja, potvrdio Dom naroda Parlamenta BiH konačno je zamijenio jugoslavenski zakon o vjerskim zajednicama donesen još sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Zakonom nekadašnje zajedničke države vjerske su zajednice svoj status mogle regulirati isključivo kao udruge građana što je sve do sada bitno ograničavalo njihov pravni položaj i djelovanje.

Novim je zakonom to stanje bitno izmijenjeno pa se tako Crkva sada može registrati, imati bankovni račun itd.

I dalje međutim nisu riješena krupna pitanja poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja svećenika ili povrata nacionalizirane imovine. Katolička crkva stoga i želi da se njen položaj u BiH regulira onako kako se to čini svugdje u svijetu.

"Zakonik kanonskoga prava vrijedi za katoličku crkvu u cijelom svijetu. Tako je to u Hrvatskoj i nema razloga da tako ne bude i u BiH", kaže kancelar Tomašević koji je bio izravno uključen u pripremu teksta ugovora što su ga vlasti BiH trebale potpisati s Vatikanom.

Taj je ugovor pripreman prije prošlogodišnjeg posjeta pape Ivana Pavla II. Banjoj Luci no do njegova usvajanja nije došlo a velečasni Tomašević podsjeća kako je to dobrim dijelom rezultat otpora unutar same BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prijedlog ugovora poslan je Predsjedništvu BiH 10. lipnja 2003. godine a državni vrh zatražio je da se o tome očituje Međureligijsko vijeće BiH koje je tada okupljalo poglavare katoličke i pravoslavne crkve u zemlji kao i islamske te židovske zajednice.

"Poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić smatrao je kako bi se potpisivanjem ugovora sa Svetom Stolicom katolička crkva u BiH našla u privilegiranom položaju", kaže kancelar Vrhbosanske nedbiskupije ističući kako je takvo stajalište nešto što se teško može prihvatiti.

Stajališta reisa Cerića dobrim su dijelom uzrokom zahlađenja odnosa u Međureligijskom vijeću BiH u čijem radu zbog toga već neko vrijeme ne sudjeluje kardinal Vinko Puljić.

Za katoličku je crkvu u BiH također neprihvatljivo nastojanje da se Međureligijsko vijeće pretvori u neku vrstu "nadtijela" koje bi vjerskim zajednicama određivalo što trebaju raditi.

"Mi očekujemo da se unutar Vijeća gradi dijalog i da se to čini uz uzajamnu toleranciju", kaže Tomašević.

"Zamrznuti" status Crkve u Vijeću mogao bi se razriješiti odlukama Biskupske konferencije BiH.

Od članova Vijeća sada se očekuje da Biskupskoj konferenciji BiH ponude nastavak suradnje i sudjelovanja u radu a na toj osnovi moglo bi se odlučiti kakva će ta suradnja biti i tko će ubuduće zastupati katoličku crkvu u tom tijelu.

Od vlasti BiH istodobno se očekuje da one preuzmu svoj dio odgovornosti kako bi se razriješilo pitanje ugovora s Vatikanom.

Prvobitni tekst ugovora mogao bi biti dorađen i u tome su predstavnici Crkve pripravni sudjelovati no državne vlasti moraju također pokazati spremnost da se ovo pitanje konačno riješi, ističe Tomašević.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara