KOMEMORACIJA AKADEMIKU FRANGEŠU

Brojni članovi Društva hrvatskih književnika, članovi obitelji, prijatelji i štovatelji nazočili su danas komemoraciji Ivi Frangešu u DHK u Zagrebu, koji je umro u Zagrebu 29. prosinca 2003. u 84. godini.

Akademik Miroslav Šicel istaknuo je kako je današnja komemoracija predstavljanje zadnje Frangešove bogate, sjajne, nadasve ljudske i znanstvene knjige njegova života, korice koje se zauvijek zaklapaju.

Javni društveni i znanstveni životni put na kojem je odlučno dijelio pljevu od zdrava i zrela roda punih 60-ak godina bio je vidljivo dvojaka smjera, no čvrsto povezana u znanstveni, književno-povijesni te nastavničko-predavački, rekao je Šicel. Podsjetio je da je akademik Frangeš naslijedio dvojicu vodećih hrvatskih književnih povjesničara prve polovice 20. stoljeća - Mihovila Kombola i Antuna Barca.

Frangeš je 1956. postao pročelnikom Katedre novije hrvatske književnosti na kojoj je djelovao sve do umirovljenja punih 40-ak godina, podsjetio je Šicel, dodavši da mu je uzor bila talijanska i francuska znanost i književnost, no da je Frangeš izgradio vlastitu književno-povijesnu metodologiju. Polovicom 50-ih godina na temelju teorijskih i metodoloških dosega Crocea i De Sanctisa te Kombolova i Barčeva znanstvenog opusa počinje pisati o hrvatskim piscima uglavnom 19. i 20. stoljeća, istaknuo je Šicel. Nakon pozitivističkih studija svojih preteča Franegš otvara novo poglavlje uvodeći stilističku kritiku i metodu interpretacije književnog djela. Suosnivač je poznate zagrebačke stilističke škole.

Iz opsežne književne građe 19. i 20. stoljeća izdvaja vrhunske predstavnike hrvatske knjižvne baštine od Mažuranića i Šenoe, Kranjčevića, Matoša i Vidrića, Ujevića i Krleže sve do suvremenika Šegedina, Marinkovića, Tadijanovića, Slobodana Novaka i drugih, istaknuo je akademik Šicel.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvanredan stilist svojim je radovima u "Stilističkim studijama" i "Novim stilističkim studijama" pridonio novom vrjednovanju pojedinih hrvatskih djela i pisaca, postavši najveći hrvatski književni povjesničar druge polovice 20. stoljeća, a kruna znanstvenog rada mu je "Povijest hrvatske književnosti" s proširenim izdanjem i na njemačkom.

Profesor s Katedre novije hrvatske književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vinko Brešić također je govorio o izvanredno bogatu književno-povijesnom djelu Ive Frangeša koji je, među ostalim, dobitnik Herderove nagrade za znanost o knjižvenost, nagrade "Nazor" za životno djelo i drugih važnih nagrada i priznanja.

Frangešovo kapitalno djelo "Povijest hrvatske knjižvenosti" nije samo hrvatska tek treća cjelovita književna sinteza nego i prva u kojoj se iščitava ideja slobode, koja je ravnala ne samo perima hrvatskih pisaca minulih stoljeća nego i sudbinama svih Hrvata od dolaska Hrvata na ove prostore, istaknuo je Brešić.

(Hina) ta mc

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara