Komemoracija Josipu Generaliću

U SPOMEN na Josipa Generalića, klasika Hlebinske škole i hrvatske naive, slikara, grafičara i kolekcionara, danas je u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti (HMNU) održana komemoracija kojoj su nazočni bili članovi obitelji te mnogi njegovi prijatelji i štovatelji.

O Generalićevu doprinosu hrvatskoj naivnoj i suvremenoj umjetnosti govorio je ravnatelj HMNU-a Vladimir Crnković.

Podsjetio je da je Generalić, koji je rođen 1936. u Hlebinama, a umro u Koprivnici 22. prosinca prošle godine, počeo slikati početkom pedesetih godina pod utjecajem svoga oca, jednog od najvećih predstavnika hrvatske naivne umjetnosti, Ivana Generalića.

Na likovnoj sceni pojavio se istodobno s Ivanom Večenajem i Mijom Kovačićem, a razlika između njega i spomenutih umjetnika u tome je što je Generalić, koji je prvi put izlagao 1954. s nekoliko autora, a samostalno 1959., napustio rodne Hlebine, školovao se i od 1960. preselio u Zagreb, gdje je nastavio svoje likovno stvaralaštvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Crnković je podsjetio kako je Generalić u prvom stvaralačkom razdoblju slijedio standardne hlebinsku motiviku, stilistiku i poetiku, slikajući podravske ljude, krajeve, idilične prizore seoskog života, a sredinom šezdesetih promijenio tematiku, stilske i poetičke karakteristike združuje u idealizirane hlebinske prostore i novoosvojeni cvjetni dekor, a cvijeće i cvjetne arabeske postaju središnjom temom njegova slikarstva.

Djela su to, naglašava Crnković, u kojima se podravski pejzaži pretvaraju u arkadijske irealne vedute, a blaženstvo prirode protkano je melankoličnim nabojima.

Kroz stvaralački vijek Josip Generalić priredio je više od 150 samostalnih izložaba, sudjelovao je i na velikom broju skupnih, radio je kao kazališni scenograf, bavio se tapiserijom i ilustracijama.

Posljednjih nekoliko godina angažirao se oko ustroja i vođenja Galerije Ivan i Josip Generalić u Hlebinama s nizom očevih remek djela te velikim fundusom vlastitoga stvaralaštva. Generalić je za života skupio i respektabilnu zbirku etnografske građe rodnoga kraja.

Na komemoraciji su govorili i Draženka Jalšić-Ernečić, ravnateljica Muzeja grada Koprivnice i Galerije Hlebine, Nada Vrkljan-Križić iz Muzeja suvremene umjetnosti i Željka Zdelar, kustosica Galerije Mirko Virius.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara