DOK U VEĆINI hrvatskih "ozbiljnih" političkih diskusija u pravilu dominiraju teme vezane uz dalju i blisku prošlost, vrlo je rijetko pronaći neku temu koja bi se ticala budućnosti. Zbog toga se sinoćnja HRT-ova emisija "Otvoreno" posvećena suparništvu dva programa seksualnog obrazovanja u hrvatskim osnovnim i srednjim školama predstavljala svojevrsno osvježenje. Tema se, za promjenu, ticala dobrobiti generacija koje tek dolaze i u ime čije budućnosti se vodi ljuti polemički boj između dvije jasno definirane i oštro suprotstavljene koncepcije.

Tako s jedne strane imamo program Udruge "Grozd" koji se smatra klasičnim primjerom društvenog konzervativizma, odnosno nastojanja da se obrazovanje temelji na tradicionalnim vrijednostima kao što su brak i obitelj. U oblasti spolnog obrazovanja se ta doktrina - i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u mnogim državama širom svijeta – temelji na apstinenciji kao najboljem receptu za izbjegavanje odnosno sprečavanje neugodnih posljedica seksa kod adolescenata kao što su spolne bolesti, maloljetnička trudnoća te s njima povezani oblici društvene patologije.

Nasuprot toga je postavljen program "Foruma za slobodu odgoja" koji spolno obrazovanje nastoji osmisliti s pozicija koje se u javnosti često nazivaju liberalnima. Po njoj inzistiranje na adolescentskoj apstinenciji nema smisla, te se umjesto toga mladim generacijama Hrvatske treba omogućiti da za svoja neizbježna seksualna iskustva budu što bolje pripremljeni, odnosno upoznati s metodama kontracepcije i korištenja profilaktičkih sredstava kao što su kondomi.

Za sraz kojeg je došlo u "Otvorenom" su predstavnici obje strane došli vrlo dobro pripremljeni. To se prije svega može reći za Udrugu "Grozd" čiji mladoliki predstavnici izgledom prije sliče na holivudske glumce nego na stereotip "konzerve" koju je vrijeme pregazilo. Također se može reći da su relativno uspješno izbjegavali optužbe da iza njih stoji Katolička crkva, odnosno da su se, za razliku od bivših hrvatskih premijera prije nekoliko tjedana, daleko bolje nosili s neugodnim pitanjima voditelja Bage Ivosjeka. Najveći uspjeh "grozdovaca" je u tome što su sinoć uspjeli obrnuti teze, odnosno ustvrditi kako im cilj nije kroz spolni odgoj u školama propisivati nekakav tradicionalni moral nego ostaviti mladima "koji su dovoljno pametni" da sami odluče kako će se odnositi prema svojoj spolnosti.

Predstavnici suprotne strane su također došli vrlo dobro pripremljeni, što se pogotovo može reći za Aleksandra Štulhofera, koji je "grozdovcima" kontrirao na vrlo dojmljiv i medijski "ispeglan" način te pokazao kako je vrhunski stručnjak za teme seksualnosti.  Isto se, s druge strane, nije moglo reći za Vesnu Mihović-Puhovski.  Ona je solidno iznosila svoje stavove, ali samo negdje do polovice emisije, kada je spominjanjem istospolnosti cijela rasprava uletjela u minsko polje kojim umjesto znanstvenih i stručnih argumenata dominira ideološka isključivost.

Predstavnica "Foruma" je tako ustvrdivši kako je "Grozdov" konzervativni odnos prema istospolnosti nespojiv ne samo sa znanošću nego s "21. stoljećem". Time se, zapravo, razotkrilo kako obje pozicije zapravo stoje na dogmatskim stajalištima - "Grozd" na vjerskoj tradiciji, a "Forum" na suvremenoj ideologiji "političke korektnosti". Sukob te dvije ideologije, zapravo, možda i nema toliko veze s dobrobiti današnjih adolescenata koliko je riječ o tzv. "kulturnom ratu" kojim se nastoji ustanoviti primat jednog svjetonazora nad drugim u suvremenoj Hrvatskoj.

Rezultati ankete, koja je pokazala kako TV-gledatelji nisu u stanju dati prednost nijednoj opciji, ukazuju na to kako se negdje između njih našao i zdravi razum. Negdje tu je i anketa sprovedena među srednjoškolcima na zagrebačkim ulicama, koja je na sporna pitanja dala prilično predvidljive odgovore (uključujući i to da je često mijenjanje seksualnih partnera daleko popularnije među srednjoškolcima nego među srednjoškolkama).

A i postavlja se pitanje nije li sporni spolni odgoj - bio on konzervativan ili liberalan - u stvari jedno veliko gubljenje vremena. Naime, u doba kada današnjim hrvatskim adolescentima na raspolaganju stoje videoteke, satelitski i kablovski TV-kanali i Internet je u najmanju ruku nerealno očekivati da bi na formiranje njihovog svjetonazora, odnosno saznanja po tim pitanjima, važan utjecaj mogla imati upravo škola. Inzistiranje na školi kao instituciji preko koje će se vršiti spolni odgoj predstavlja anakronizam u današnjem vremenu.

Institucija koja bi tu ulogu daleko bolje odigrala jest obitelj - bez obzira bila tradicionalna ili ne. Uostalom, to je priznato i solomonskim rješenjem kojim su nadležna tijela riješila ovaj spor te odgovornost za izbor "ispravnog" spolnog odgoja prebacila na roditelje koji će se, isto kao i u pjesmi Bore Čorbe od prije dva desetljeća, žaliti da im "mangupi kvare djecu".

>>>Ostale komentare Indexovog novinara Dragana Antulova pročitajte na njegovom službenom blogu draganantulov.bloger.hr

Dragan Antulov