Istraživanje koraljnog grebena u otočnoj državi Vanuatu (Melanezija) omogućilo je skupini američkih i francuskih istraživača da prvi put istraže neprekinuti zapis podataka o klimatskim promjenama od kraja posljednjeg ledenog doba prije otprilike dvadeset tisuća godina, priopćio je francuski Institut za istraživanje i razvoj (IRD). L

Istraživači iz odjela IRD-a u Noumei (Nova Kaledonija) koje predvodi Guy Cabioch i njihovi suradnici s triju američkih sveučilišta (Minnesota, Arizona i Teksas) uspjeli su prepričati povijest dugu 23 tisuće godina zahvaljujući koraljnom grebenu na otoku Urelapa.

Otok se nalazi nedaleko od otoka Espiritu Santo, na sjeveru arhipelaga (bivši Novi Hebridi) u jugozapadnom dijelu Tihog oceana, šestotinjak kilometara sjeverno od Nove Kaledonije.

Prije dvadeset tisuća godina, u posljednjem ledenom dobu, razina oceana dostigla je najnižu razinu koja je za 120 do 130 metara niža od današnje. Otapanje ledenjaka izazvalo je postupni porast razine oceana sve do današnje razine.

Prije 23.000 do 11.300 godina, atoli su se neprekidno stvarali u plitkom moru, prateći tako porast razine oceana. Nakupine razgranatih koralja i crvenih alga koje čine podlogu grebena, tipične su za male dubine (do šest metara).

Naprotiv, prije 11.300 do 6.000 godina, kolonije koralja uglavnom su činile krupne vrste, što potvrđuje da su nastale u dubljem moru (deset do dvadeset metara).

Tako znanstvenici raspolažu podacima o okolišu (razina oceana, količina hrane, temperatura i slično) za čitavo razdoblje otapanja ledenjaka (deglacijacija). Ti će podaci pridonijeti boljem razumijevanju utjecaja klimatskih promjena na koraljne grebene u Pacifiku koji čine najzamršeniji ekosustav u morima.

(Hina) vrad dgk