Koštunica: Odnose s Hrvatskom obilježava bitan napredak

Koštunica: Odnose s Hrvatskom obilježava bitan napredak

ODNOSI Hrvatske i Srbije, uz neznatne oscilacije, na uzlaznoj su liniji od potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa između SRJ i Republike Hrvatske 1996. godine, izjavio je u utorak za Hinu premijer Srbije Vojislav Koštunica uoči službenog posjeta Zagrebu 23. studenoga.

Koštunica je prvi srbijanski premijer koji posjećuje Hrvatsku od uspostave diplomatskih odnosa dviju zemalja.

U razgovoru za Hinu on je izjavio da je suradnja naročito dobra od 2001. godine te naveo da su u tom razdoblju potpisane dvije zajedničke izjave o rješavanju izbjegličkih problema kao i imovinskih problema Srba u Hrvatskoj.

Zahvaljujući suradnji nadležnih ministarstava i institucija "bilateralne odnose karakterizira bitan napredak", rekao je premijer Koštunica.

"To se ogleda u dijalogu dviju zemalja koje imaju istovjetne političke ciljeve i isti pogled na budućnost regije u različitim sferama -od politike i gospodarstva do kulture. Posjetom Beogradu predsjednika Vlade RH gospodina Sanadera u studenome prošle godine već dobro započeta suradnja dodatno se konkretizira", kazao je srbijanski premijer.

On je pozitivno ocijenio rezultate u gospodarskoj suradnji rekavši da posebno ohrabruje rast robne razmjene kao i započeti procesi privatizacije. Pri tome je naglasio potrebu da obje države budu podjednako otvorene za sudjelovanje srpskih i hrvatskih gospodarstvenika u investicijskim i procesima privatizacije.

Za suradnju u oblasti kulture rekao je da je zadovoljavajuća te istaknuo kao primjer zajedničkog angažmana obilježavanje 150 godina od rođenja Nikole Tesle.

"Što se sporta tiče, izgleda da su zla vremena za nama. Najnovija nadmetanja sportskih reprezentacija pokazuju da se incidenti na sportskim borilištima mogu izbjeći", rekao je Koštunica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
On je ocijenio da je položaj nacionalnih manjina u obje zemlje poboljšan i naglasio da je "dosljedna primjena Sporazuma o zaštiti manjina dodatno jamstvo za ostvarivanje prava manjina u obje zemlje".

Izrazio je veliko žaljenje što ni deset godina nakon rata ljudi ni na srpskoj ni na hrvatskoj strani ne znaju sudbinu svojih nestalih bližnjih.

"No koliko god to bilo bolno pitanje treba mu pristupiti racionalno i ubrzati obje komisije da što prije ovaj problem riješe", rekao je Koštunica i predložio da se što prije sastavi jedinstven popis svih nestalih na teritoriju svake od država bez obzira na etničku pripadnost.

"Smatram to pravim načinom za rješenje tog bolnog pitanja koje mora isključiti i svaku politizaciju problema", rekao je Koštunica i dodao da sve bolja suradnja pravosudnih institucija treba pridonijeti rješavanju i tog pitanja.

Govoreći o još otvorenim pitanjima u odnosima dviju zemalja koji su prioritetni za srpsku stranu, Koštunica je naveo probleme vezane uz imovinska prava i obnovu porušene imovine te stanarska prava.

"Ima nažalost i incidenata na nacionalnoj osnovi, a postoji i problem tjeralica za hrvatskim državljanima sprske nacionalnosti, kao i njihova uhićenja koja vrlo često nisu utemeljena na dokazima.

Međutim uvjeren sam da ćemo premijer Sanader i ja, u duhu razumijevanja koji je obilježavao sve naše ranije razgovore, uspjeti stvoriti pretpostavke da se teškoće prvo ublaže a s vremenom uklanjaju", rekao je Koštunica.

Od susreta sa Sanaderom Koštunica očekuje dogovor o unapređenju bilateralne suradnje, posebice proširenjem ugovorene suradnje u području pravosuđa i imovinsko-pravnih odnosa, uspostavi učinkovite konzularne regulative kao i prekogranične suradnje oko niza pitanja, primjerice u slučaju prirodnih katastrofa.

Koštunica je dodao da će predložiti rad na sporazumima iz područja prometa, telekomunikacija, poljoprivrede i kulturno-prosvjetne suradnje. Kao dobar primjer suradnje naveo je obnovu trajektne linije Vukovar-Bač i buduću obnovu željezničkog mosta na Dunavu.

Govoreći o važnosti srpsko-hrvatske regionalne suradnje, Koštunica je rekao da cijeni stajalište premijera Sanadera da je "dužnost svih u regiji da svojim iskustvom i poznavanjem stvarnog stanja pomognu međunarodnoj zajednici u pronalaženju pravog rješenja za Kosovo, kojeg ne može biti bez suglasnosti Beograda".

Zajednički cilj Srbije i Hrvatske je Europa, a dobrosusjedstvo je bitna pretpostavka da se do njega dođe, rekao je Koštunica i zaključio da je to "samo jedan od razloga zbog kojih treba uložiti dodatno strpljenje, takt i dobru volju kako bismo unaprijedili uzajamnu suradnju."

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara